Psihološka analiza filma: „Naša svakodnevica“
U bioskopima širom zemlje već decenijama se prikazuje film koji nikako da siđe sa repertoara. Publika dolazi, nervira se, zviždi, ponekad aplaudira, ali ipak ostaje u sali.
Svi znamo da je scenario slab, gluma repetitivna, montaža haotična, a kraj nikad ne dolazi. I opet kupujemo kartu za sledeću projekciju. Dobrodošli u naš kolektivni bioskop, gde aktuelna društveno-politička situacija postaje beskrajni film.
Kao i u svakom filmu, ovde su nam likovi podeljeni u stereotipne uloge: junak, anti-junak, tragični junak i masa. Psihološki gledano, motivacija je manje kompleksna nego što deluje na prvi pogled. Dok publika nagađa o „višim ciljevima“ ili „ideološkim razlikama“, ispod se kriju mnogo osnovnije pokretačke sile: težnja ka moći, strah od gubitka kontrole, glad za statusom i očuvanje slike o sebi.
U pet koraka do kritičkog mišljenja
U teoriji motivacije, Maslovljeva hijerarhija potreba može da nam pomogne – za neke likove osnovna „fiziološka potreba“ je pristup resursima, dok je za druge vrhunac piramide prestiž i priznanje. Kada ih gledamo kroz ovu prizmu, jasno je da su njihovi postupci manje vođeni „državnim interesom“, a mnogo više ličnim psihološkim obrascima.
Jedna od osnovnih komponenti psihološke analize filma jeste posmatranje kako se likovi menjaju kroz priču.........
© Danas
