Drugi roman reditelja i pisca Srđana Dragojevića, „Paša“, koji je u izdanju Lagune stigao pred čitaoce 16. aprila, predstavljen je sinoć u knjižari Delfi SKC, a ova promocija se pokazala kao da je premijera nekog njegovog filma – uz brojnu publiku okupila je i mnoge njegove kolege i javne ličnosti.

Pored Dragojevića, o „Paši“ koji je „balkanski, ali i feministički vestern“, kako smo čuli, govorili su pisac Dejan Stojiljković i urednica u Laguni Dubravka Dragović Šehović. a moderator večeri bila je Mona Cukić, koja je razgovo započela poređenjem prvog Dragojevićevog romana „Lajk“, koji je savremen i u kojem nam približava život influensera, dok „Paša“ vodi čitaoce u Pariz, u 1876. godinu, kao i u Crnu Goru, na Cetinje iz 1886.

Novi roman Srđana Dragojevića „Paša“ od 16. aprila u knjižarama

Novi roman Srđana Dragojevića „Paša“ od 16. aprila u knjižarama

U Parizu zatičemo studente vojne akademije Sen Sir – Nikolu Petrovića, budućeg crnogorskog knjaza, i njegovog najboljeg prijatelja Osman pašu, budućeg turskog vojskovođu. Nakon njihovih mladalačkih provoda Parizom i pokeraških umeća koja su odjekivala Bulevarom Kliši, deset godina kasnije, nekadašnji prijatelji sreću se u bici kod Vučjeg dola, gde su Crnogorci do nogu potukli tursku vojsku, a Osman pašu zarobili.

Čitaoci prate legendarnu partiju pokera na kojoj se dobija i gubi čitava jedna kneževina, i vrhunac drame odigrava se upravo za kockarskim stolom. U sve to, kako je izjavio Dragojević, upletena je i jedna izuzetna žena,

Elizabet Atkins, dopisnica britanskog Dejli Telegrafa, koja puši, puca iz vinčesterke, odbja da bude ukalupljena u muškoj priči, kojom su očarani i knjaz Nikola i Osman paša, dok je stari Crnogorci doživljavaju kao „goru od Turčina“.

Filmska udruženja tvrde da je vlast lažirala podatke o sufinansiranju filmova, Srđan Dragojević poručuje: Ovo je radikalska pljačka

Filmska udruženja tvrde da je vlast lažirala podatke o sufinansiranju filmova, Srđan Dragojević poručuje: Ovo je radikalska pljačka

Dragojeviću su za ovu priču, kako je naveo, inspiracija bili „Memoari sa Balkana 1858 – 1878“ Martina Gjurgjevića objavljeni u Mostaru 1910, želeo je da napravi svoju verziju ove knjige 116 godina od njenog izdanja, a pre toga, planirao je filmsku verziju romana „Zelena čoja Montenegra“ Mome Kapora i Zuke Džumhura, za koju je napisao i scenario.

Ali, kako i on porodično „vuče“ crnogorske korene, osnovno sećanje za roman „Paša“ bila mu je njegova pokojna baka Milena, kojoj je i posvetio ovu knjigu.

– Bio sam dečak kad mi je pričala da je njen deda na polici u kući držao usoljenu i prepariranu glavu turskog oficira, kao trofej iz bitke kod Vučjeg dola, i meni je to kao malom bilo strašno. A onda sam krajem........

© Danas