menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Draža nije bio prvi gerilac Evrope

6 1
28.06.2025

Fascinantna je opsednutost i upornost gradonačelnika Šapića da građanima Beograda, čak i ako oni to ne žele, daruje spomenik obožavanom Draži. U odnosu na njega, rimski senator Katon se istinski potrudio, ponavljajući da Kartaginu treba razoriti – što se na kraju i desilo – pa je i naš mer zaključio da se ponavljanje isplati. Malo-malo pa hoće da diže spomenik Draži.

Zaboravio je da Draža nije prvi gerilac Evrope – to je poljski major Henrik Hubal, koji je 1939. godine odbio da pred nemačkom silom položi oružje, već je sa grupom saboraca otpočeo oružanu borbu i Nemcima nanosio teške udare, sve do svoje herojske pogibije, što vojne enciklopedije potvrđuju.

Kralj Petar je 1944. naložio ministru vojnom da se Draža stavi pod Titovu komandu i da sa svojim snagama učestvuje u oslobađanju zemlje. Takođe je poručio da se sa zločinima mora prestati. Umesto toga, Draža je prekršio zakletvu datu kralju i sa oko 10.000 mobilisanih srpskih mladića prešao u Bosnu – u pogibiju – da nastavi borbu protiv partizana, iako je bilo jasno da se bliži kraj rata i ko su pobednici. Odbivši naredbu kralja, Draža postaje odmetnik. To se u svakoj državi kažnjava – jedino je kod nas čin herojstva.

Nad Beogradom živa vatra seva, da vidimo kog uz Šapića nema…

Kako su Dražini četnici „branili“ srpski narod, videlo se na Kozari. Prema britanskoj istoričarki Milici Spužić (naše gore list), čija je familija stradala na........

© Danas