Vučić pod pritiskom: Koliko smo daleko od uvođenja vanrednih mera?
Zarad zaštite javnog reda i mira ministar unutrašnjih poslova može da naloži privremeno ograničavanje ili zabranu kretanje na određenim objektima, određenim područjima ili na javnim mestima.
Međutim, uvođenje policijskog časa ili vanrednog stanja ne bi imalo osnova, a ni mnogo smisla i vlast bi se mogla odlučiti na inovativnija rešenja za smirivanje nastale sutuacije u zemlji, kažu sagovornici Danasa komentarišući koliko smo daleko od odluke režima da uvede vanredne mere.
Građanski protesti i zaustavljanje saobraćaja u mnogim gradovima na koje od 28. juna pozivaju studenti u blokadi širom Srbije se ne smiruju ni uprkos intervencijama policije koja blokade razbija, a građane legitimiše i privodi.
Imajući to u vidu, kao i to da građani i studenti u blokadi pokazuju upornost i istrajnost već duže od sedam meseci, otvara se pitanje hoće li pod pritiskom vlast, na čelu s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pre ispunjenja zahteva građana za raspisivanjem izbora, posegnuti za drastičnijim ograničavanjem prava građana.
Tačnije hoće li u nameri da stane na put demonstracijama, pobuni i eventulanim građanskim nemirima pokušati da uvede neki vid vanrednih mera poput policijskog časa, kako bi građanima ograničili kretanje, ili čak vanrednu situaciju ili vanredno stanje.
Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, za Danas pojašnjava pravne osnove uvođenja policijskog časa.
Ona navodi da je policijski čas popularni naziv za privremeno ograničenje ili zabranu slobode kretanja na određenom prostoru, što je uređeno Ustavom i zakonima Srbije, kao i ratifikovanim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
