VELIKI dijelovi Europe i Azije ovo se ljeto suočavaju s rekordnim toplinskim valovima, dugotrajnom sušom i razornim požarima.

U europskim zemljama tijekom toplinskog vala krajem lipnja 2026. zabilježeno je više od 10.000 prekomjernih smrti. Naravno, riječ je o smrtnosti od svih uzroka iznad očekivane razine, a ne o konačno utvrđenom broju smrti izravno uzrokovanih vrućinom.

Tijekom ljeta 2003. vrućina je u Europi odnijela više od 70.000 života, dok su za 2022. procijenjene 61.672 smrti povezane s vrućinom. Hlađenje zgrada stoga više nije samo pitanje udobnosti, nego sve više i zaštite zdravlja i života.

Potreba za hlađenjem ubrzano raste

Jedno od očiglednih rješenja je širenje klimatizacije, no ona nije jedini niti je globalno održiv odgovor.

Procjene iz novog preglednog rada objavljenog u časopisu Nature Reviews Clean Technology pokazuju da na hlađenje zgrada otpada gotovo 10 posto globalne potrošnje električne energije. Očekuje se da će ona rasti kako toplinski valovi budu postajali češći, intenzivniji i dugotrajniji.

International Energy Agency procijenila je da bi broj klima-uređaja u svijetu do 2050. mogao narasti s 1.6 na 5.6 milijardi.

Hlađenje ne smije postati povlastica

Dok bogate zemlje s raširenom klimatizacijom, poput SAD-a, visoke temperature uglavnom svladavaju klima-uređajima, takvo rješenje nije dostupno milijardama ljudi u siromašnijim zemljama.

Studija objavljena 2021. u časopisu Nature Communications procijenila je da bi do 2040. između 64 i 100 milijuna kućanstava priključenih na električnu mrežu u Brazilu, Indiji, Indoneziji i Meksiku moglo trebati hlađenje, ali si ne bi moglo priuštiti klima-uređaje i njihovo korištenje.

Pasivno hlađenje kuća

Autori novog preglednog rada analizirali su mogućnost da se dio problema riješi tzv. pasivnim........

© BUKA Magazin