Napad Trampa na Iran prijeti da jače pogodi evropske i azijske ekonomije nego SAD, jer su zavisne od uvoza energije, dok američki energetski sektor djelimično ublažava posljedice.

Napad Donalda Trampa na Iran zadaće veći udarac evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Državama, koje će biti delimično zaštićene od posledica zahvaljujući svom velikom domaćem energetskom sektoru, rekli su analitičari za Fajnenšel tajms.

SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. godine i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov energetski sektor ima koristi od skoka cijena, iako će prosečno američko domaćinstvo biti teško pogođeno rastućim cijenama benzina.

Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se sa mnogo većim skokom inflacije, dijelom zato što su cijene prirodnog gasa na tim tržištima nestabilnije nego u SAD i već su porasle, ključnog goriva na njihovim domaćim energetskim tržištima.

“SAD su zaštićene, ali nisu imune na štetu”, rekao je Džejms Najtli iz ING banke. To je zato što SAD neće trpeti poremećaje u isporuci ključnih sirovina kakve se viđaju drugde, rekao je on.

“Svima će biti gore jer je suština ovoga da ste poskupjeli ključni faktor proizvodnje, ali će to imati neujednačen uticaj na različite zemlje”, složio se Dejvid Ajkman, direktor tink-tenka Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

Posljedice će se osjetiti širom svijeta

Cijena sirove nafte marke “Brent” skočila je prošle nedjelje za skoro 30 odsto nakon izbijanja rata, dok su evropske cijene gasa završile nedjelju za oko dve trećine više. Rast je podstaknut strahovima od produženog prekida snabdijevanja kroz Ormuski moreuz, ključnu arteriju za transport energije, kao i gubitkom proizvodnje na drugim mestima na Bliskom istoku.

Ako potraju, više cijene će podstaći inflaciju, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i naštetiti rastu BDP-a u ekonomijama širom svijeta. Centralne banke bi mogle biti prinuđene da duže zadrže kamatne stope na sadašnjim nivoima ili čak dodatno pooštre monetarnu politiku, dok se vlade suočavaju sa dodatnim fiskalnim teretima ako odluče da intervenišu na energetskim tržištima kako bi ublažile posljedice........

© BUKA Magazin