Prijedlogom državnog proračuna za 2026. godinu, koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura. Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade. Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Pritom bi glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala biti domaća potražnja, što se dominantno odnosi na osobnu potrošnju. Realni rast BDP-a bi u 2027. trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto, projekcije su Vlade.

Unatoč složenim okolnostima, makroekonomskim i geokonomskim, rast gospodarstva u Hrvatskoj će i dalje biti u samom vrhu EU-a, istaknuo je Primorac. U idućoj godini se očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini, čime će biti zadovoljeni tzv. mastriški kriteriji. Inflacija bi u 2026. trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto, što je ipak sporije od 2,5 posto koliko se predviđa u ovoj godini. 

Planirani porezni prihodi 19,1 milijardu eura

Kada je riječ o strukturi prihoda državnog proračuna, od 35,7 milijardi eura koje se planiraju u idućoj godini prikupiti, 54 posto se odnosi na prihode od poreza, 18 posto na doprinose, 14 posto na "ostale prihode", 13 posto na kategoriju "pomoći", a jedan posto na prihod od imovine. Planirani porezni prihodi tako iznose 19,1 milijardu eura, od čega se 68 posto odnosi na PDV, 17 posto na posebne poreze i trošarine, 14 posto na porez na dobit, a jedan posto na "ostalo". Prema Primorčevim riječima, to još jednom pokazuje da je porezni sustav potrošno orijentiran, što je po njemu dobro s obzirom na strukturu ekonomije i činjenicu da se ti porezi prikupljaju i od onih koji nisu rezidenti, to jest stranih........

© Večernji list