Demokracije možda ne prolaze kroz krizu povjerenja, već kroz krizu proizvodnje elita. Gotovo cijelo posljednje desetljeće političke rasprave na Zapadu vrte se oko nekoliko istih pojmova: populizam, ideološka i kulturna polarizacija, dezinformacije, društvene mreže, umjetna inteligencija te pad povjerenja u institucije.

Iz perspektive dnevne politike te se procese često promatra odvojeno. Populizam se objašnjava ekonomskim i statusnim frustracijama (gubitnici globalizacije, gubitnici procesa prihvaćanja drugih i drugačijih te dokidanja društvenih privilegija i hijerarhija), nepovjerenje prema medijima digitalnom revolucijom, a polarizacija algoritmima društvenih mreža koji stvaraju komore jeke i informacijske mjehure. No moguće je da se iza svih tih pojava krije dublji i dugoročniji proces koji zahvaća samu srž liberalne demokracije, a to je promjena načina na koji društva proizvode autoritet i političke elite.

Veći dio 20. stoljeća obilježila je jasna dominacija institucija. Političke stranke proizvodile su političare, sveučilišta razne profile stručnjaka, redakcije novinare, a državna administracija upravljačke kadrove. Taj je sustav bio daleko od savršenog. Često je bio spor, zatvoren te sklon reprodukciji postojećih privilegija. Međutim imao je jednu ključnu funkciju: filtrirao je ljude prije nego što bi dobili ozbiljan društveni utjecaj. Autoritet nije proizlazio samo iz osobne karizme ili popularnosti, već i iz sâme institucije koja je stajala iza pojedinca.

Danas taj model ubrzano slabi. Ako politički podcaster može imati veći utjecaj na birače od ozbiljne novinske redakcije, ako komentator na YouTubeu može oblikovati vanjskopolitičke stavove milijuna ljudi, a političari sve više funkcioniraju kao osobni brendovi, postavlja se pitanje koje nadilazi raspravu o populizmu: kako suvremene demokracije uopće proizvode legitimne elite?

Internet nije samo demokratizirao informacije, već i autoritet

Jedna od najvažnijih političkih posljedica interneta nije činjenica da danas imamo pristup gotovo beskonačnoj količini informacija. Puno je važnija činjenica da je internet demokratizirao mogućnost stjecanja društvenog autoriteta. Pojedinac danas može okupiti milijune pratitelja, oblikovati političke rasprave i utjecati na javno mnijenje bez potpore bilo koje tradicionalne institucije.

Tom Nichols, nekadašnji profesor na Naval War Collegeu, ključnoj akademiji američke vojne mornarice, još je prije nekoliko godina u časopisu Foreign Affairs upozorio da zapadna društva prolaze kroz duboku krizu povjerenja u stručnost. U eseju How America Lost Faith in Expertise ustvrdio da se sve češće briše granica između profesionalnog znanja i osobnog mišljenja te da velik dio javnosti više ne prihvaća pretpostavku da netko može znati više samo zato što je godinama proučavao određeno područje. Nichols čak upozorava da se ne radi samo o skepsi prema stručnjacima, već i o odbacivanju same ideje ekspertize kao legitimnog izvora autoriteta.

Međutim od trenutka u kojem je Nichols napisao taj tekst problem je postao još ozbiljniji. Više........

© tportal