Prije dva tjedna imala sam zakazan nastup u jednoj od naših vrlo gledanih informativnih emisija. Tema razgovora u studiju bila je naša nezaobilazna boljka – inflacija. U nastojanju da se što bolje pripremim za nastup, pregledavala sam zadnje dostupne podatke Državnog zavoda za statistiku o kretanju inflacije. Brojke su mi bile otprije poznate, a željela sam samo biti sigurna u to da sam dobro upamtila decimale.

Prebacila sam se zatim na analizu podataka o kretanju potencijalnih uzročnika inflacije - državne potrošnje, stope rasta BDP-a, sredstava povučenih iz europskih fondova i doznaka iz inozemstva. Sve su stope rasta značajne, no u skladu s očekivanjima. Za kraj, krenula sam računati realni rast neto plaće - još jednog potencijalnog uzročnika inflacije. Kada sam izračunala koliko je iznosio prosječni realni rast neto plaće u 2024. u odnosu na 2023., brojka mi se učinila nevjerojatno visoka. Misleći da sam napravila pogrešku u izračunu, računala sam još jednom. Pa onda još jednom. Rezultat svaki put isti – 11,5 posto. Zaključak također svaki put isti: definitivno se nalazimo u inflacijskoj spirali i ona se otela svakoj kontroli!

Vratimo se ipak nekoliko koraka unatrag da bismo bolje shvatili zašto realni rast prosječne neto plaće od gotovo 12 posto znači da smo u inflacijskoj spirali. Za početak, što je to realni rast prosječne neto plaće? To je postotni iskaz rasta plaća koji se događa povrh postotnog porasta inflacije. Drugim riječima rečeno, realni rast neto plaća označava povećanje kupovne moći zaposlenika koji kao naknadu za svoj rad primaju plaću.

Od 2000. godine pa sve do recesije, koja je zahvatila zemlju početkom 2009., realni rast neto plaća kretao se u rasponu od 0,8 do 3,8 posto. Od 2010. do 2013. prosječna realna neto plaća smanjivala se uslijed ekonomske krize i loše situacije na tržištu rada, što znači da se........

© tportal