Više od milijardu ljudi u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo (procjena za 2022. godinu), a zbog trendova među mlađom populacijom očekuje se da će taj broj do 2035. doseći dvije milijarde. Osim toga, ključni izazov danas u pogledu očekivanog trajanja života i broja zdravih godina života leži u nezdravom stilu života – tjelesnoj neaktivnosti, pušenju, pretjeranoj konzumaciji alkohola, lošoj prehrani, a posebno pretilosti.

Kronične nezarazne bolesti koje proizlaze iz naših svakodnevnih navika danas su vodeći uzrok smrti u razvijenim društvima i čine između 70 i 80 posto svih preranih smrti u visoko razvijenim zemljama.

Unatoč ovim činjenicama, postoje dva značajna i pozitivna aspekta kad govorimo o pretilosti. Prvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pretilost je priznala kao kroničnu, progresivnu bolest – a ne kao pitanje slabosti volje. Drugo, od 2021. dostupni su inovativni i učinkoviti lijekovi iz skupine GLP-1 za liječenje pretilosti, u kombinaciji s promjenom životnog stila. Oni bi trebali pomoći u pravilnom razumijevanju pretilosti u javnosti, potaknuti ljude da potraže liječničku pomoć i liječnike da dijagnosticiraju i liječe pretilost.

Različiti zdravstveni sustavi rješavaju ove sve izraženije izazove na različite načine. Hrvatska može naučiti iz dobrih iskustava drugih zemalja, ali i iskoristiti prednosti svog sustava, kojih nesumnjivo ima.

Lekcije iz Japana i Hrvatske – nema savršenog sustava

Ono što je činjenica jest da ne postoji idealan zdravstveni sustav koji dobro rješava sve izazove s kojima se danas zdravstvo suočava. Uglavnom, ako usporedite dva različita zdravstvena sustava i vidite da je jedan jak u jednom........

© tportal