Šta su istraživanja javnog mnjenja i čemu služe?
Istraživanje javnog mnjenja je istraživanje stavova, tj. informativnih, emotivnih i motivacionih, a ja bih dodao i etičkih komponenti stavova u kojima se manifestuje odnos pojedinca prema nekom ili nečem, tj. ocena nekoga ili nečeg, ali i viđenje uzroka, posledica, odgovornosti i rešenja za neki problem ili pojavu.
Istraživanje javnog mnjenja daje sliku trenutka, koja se može promeniti, ali ne tako brzo i mnogo kako to neki kod nas misle, usled čega je nastao mit o potrebi za dnevnim istraživanjima stavova građana Srbije.
Naravno, ko ima novca može i na to da troši, ali to nije to. To je upotreba istraživanja u funkciji „komunikacije“ sa građanima-biračima kako bi se prikupio materijal za propagandne poruke koje se šalju ciljnim grupama sa kontrolisanih medija. Ovakvom upotrebom istraživanjima se gasi javna komunikacija i profesionalni mediji i fokus komunikacije se prebacuje na relaciju partija – ciljne grupe, koja se vodi preko kontrolisanih medija u funkciji propagande.
Paradoksalno, istraživanja javnog mnjenja postaju instrument u ratu protiv demokratske javnosti, na način da umesto istraživanja i deliberacije, ona postaju alat propagande i njenog monitoringa.
Javni dijalog, deliberativna uloga medija, istraživanja javnog mnjenja, ali i javnost se faktički ukidaju. O ovome sam detaljnije govorio na godišnjoj konferenciji Svetske asocijacije istraživača javnog mnjenja 2023. u Salzburgu, analizirajući čemu služe i šta su pretpostavke za istraživanje javnog mnjenja u autokratskim režimima, navodeći primer Srbije.
Bazična pretpostavka za istraživanja javnog mnjenja, koja su tekovina nastala u demokratskim društvima, jesu slobodni mediji koji emituju istinite, potpune i na blagovremen način informacije koje su vezane za javne interese. Na ovaj način se zadovoljava elementaran proces formiranja stavova koji za posledicu ima informisanog građanina, na čemu ODIHR insistira kada govori, na primer, o izbornim kampanjama.
Pored ove bazične pretpostavke, valja skrenuti pažnju na uslovno rečeno pretpostavke drugog reda.
Prva od njih je da postoje građani koji su spremni da svoje stavove slobodno i bez straha saopštavaju javno. To znači da i anketarima saopštavaju svoje odgovore bez straha i na istinoljubiv način. Nalazi više puta ponovljenog pitanja u BIRODI istraživanjima od 2016. godine „Da........
© Danas
