Lekcije iz Atine za Banjaluku i Sarajevo: Da li će entiteti dugove vraćati aerodromima i javnim preduzećima?
Zaduživanje Republike Srpske na međunarodnom tržištu kapitala ponovo je otvorilo pitanje dugoročne održivosti javnih finansija, ali i načina na koji se pozajmljena sredstva koriste. Emisija evroobveznica u iznosu od 500 miliona evra, uz kamatnu stopu od 6,25 odsto i rok dospijeća u aprilu 2031. godine, prema ocjeni ekonomiste Igora Gavrana, predstavlja nastavak već uhodanog, ali rizičnog modela upravljanja javnim dugom.
Začarani krug i zaduživanje entiteta
Gavran upozorava da problem nije samo u samom zaduživanju, već prvenstveno u načinu na koji se ta sredstva troše: „Uzme se novac bez bilo kakvog produktivnog plana utroška, nenamjenski se potroši bez stvaranja ikakvog osnova za povrat duga. Onda, kada dug dođe na naplatu, uzme se novi........
