Bosna i Hercegovina, zemlja s bogatom tradicijom ručne izrade, zanata i običaja, danas se suočava s dramatičnim gubitkom vlastitog identiteta. Tradicionalni zanati poput tkača, sarača, ćurčije, odžačara, užara, polako iščezavaju ili su već gotovo nestali. Glavni krivci za ovaj trend nisu samo migracije i ekonomski izazovi, već i složeni zakonski nameti, posebno fiskalizacija, koja je od 2019. godine dodatno opteretila zanatlije. Posljedice su katastrofalne: gubitak identiteta, propadanje tradicionalnih vještina, i sve manja svijest o važnosti očuvanja kulturne baštine.

Tradicija koja polako iščezava

U staroj radnji u Bijeljini, među mirisom konoplje i drvenih kalupa, još uvek traje tiha borba za očuvanje tradicije. Ruke majstora Selima, užara sa šest decenija iskustva, svakodnevno pletu konopce, kao da pokušavaju vezati vrijeme, da ne odnese i ovaj, poslednji zanat koji je u ovom gradu još preostao. Radnju je naslijedio od oca, kao što se naslijede i uspomene i vrijednosti. Danas, kaže, više to nije posao, već čista emocija i otpor zaboravu. Posla gotovo da nema, nameti su veliki, a interesovanje mladih – ravno nuli.

“Ovaj moj zanat će sa mnom izumrijeti. Jer mladi ovo neće da rade, ovdje nema konkurentnosti, treba da se radi satima da bi se imalo nešto. A ja, eto, čuvam tu neku tradiciju. Već 61 godinu sam ovdje, u ovih pet kvadrata. Više od pola vijeka postoji ova radnja. Naslijedio sam je od oca, on je otvorio ovu radnju 1964. godine. Od tada, do danas nisam ništa promijenio, sve stoji na istom mjestu, jer kad god uđem u ovu radnju ona me podsjeti na mog oca. Došao sam ovdje kada sam imao 6 godina, otac me doveo da vidim kako se radi, kako se uslužuju muštrije i........

© BUKA Magazin