Foto: Ilustracija

23.01.2026 |

Kolumna

Izvor: Akta.ba

Zimske radosti su završene – prelazimo na pravo klizanje, ili kočenje.

Nakon prilično duge pauze, čak i za one države u kojima sve funkcionira kao "švicarski sat", Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prije dan-dva na svojoj 28. redovnoj sjednici usvojio je budžet za 2026. godinu, kao i izmjene važnog zakona iz oblasti penzijskog, zatim tu je i zakon o fiskalizaciji i tako dalje, ali ćemo se svi skupa pozabaviti (a možda i nasekirati) i zbog novih ino-zaduženja, bez kojih (haman) sve ostalo – nema finansijsku podlogu, nema potporu ni materijalnu osnovu, pa (za predlagače budžeta) nema ni logično uporište...

Za Akta.ba piše: Jasmin Omeragić, ekonomist i certificirani računovođa sa višedecenijskim iskustvom u praksi i teoriji finansija, računovodstva, poreza i revizije

A danas je dan "D" – Dom naroda reći će "zadnju“!

I sve ide – po hitnom postupku (i sa zakonskim zakašnjenjem). Jer, prema Zakonu, budžet za svaku narednu godinu trebao bi biti usvojen do kraja tekuće godine, ali od 2000. godine to se desilo - samo pet puta, i to: za godinu 2010, te za 2013, 2014, 2016. i za 2017. godinu. U svim ostalim godinama su se donosile odluke o privremenom finansiranju, a privremeno finansiranje trajalo je – kako kad: od jedan mjesec, pa tri, onda sedam mjeseci, pa gotovo i cijelu godinu kada bi se budžet za tekuću godinu usvajao u vrijeme kada je to već trebalo uraditi za narednu godinu.

A to tako ne bi trebalo biti, jer Zakon o budžetima u Federaciji BiH[1] je jasan:

Naime, Zakon o budžetima Federacije BiH propisao je dinamiku i rokove pripreme i donošenja planova, a „poredao“ je i obaveze i odgovornosti pojedinih učesnika u procesu pripreme budžeta Federacije. Zakon nalaže svim učesnicima u postupku pripreme i izvršenja budžeta da se pridržavaju principa efikasnosti i ekonomičnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije, a članom 15. Zakona propisan je budžetski kalendar, prema kojem bi se trebale odvijati aktivnosti kako slijedi:

I parlamentarci su imali vrlo malo vremena za „izučavanje“ prijedloga Budžeta – šta je tek onda sa transparentnošću istoga - kada su „obični“ građani u pitanju?

O razlozima i procesima pripreme, objavljivanja, distribucije i komuniciranja u vezi sa planiranjem i izvršenjem budžeta svih nivoa vlasti – nećemo! Džaba trošiti riječi!!!

No, "knjige kažu" da i za to postoji metodologija i da je ista kreirana na osnovu važnih smjernica razvoja društva u cjelini, a zasnovana (bi trebala biti) na sveobuhvatnoj analizi stanja, potreba i pravnog okvira, te na dosadašnjem iskustvu u pripremi i implementaciji budžetskih aktivnosti. No, ima još nešto – veoma bitno; u cilju opće transparentnosti cijelog procesa, posebnom metodologijom[2] predviđeno je i definiranje i ostalih neophodnih aktivnosti u cilju direktnog i dvosmjernog komuniciranja sa građanima, to jest, savremeni svijet „smislio“ je i uključivanje građana u procese razmatranja i donošenja budžeta. Osmišljen je dokument pod nazivom "Budžet za građane“ koji bi na jednostavan i razumljiv način objašnjavao građanima budžet, budžetske termine, odgovornost za obavljanje različitih nadležnosti i pružanje usluga, kratak redoslijed aktivnosti i tok budžetskog procesa prema budžetskom kalendaru, kao i mehanizme za uključivanja građana.

Prema onome kako se „u nas“ ovi procesi odvijaju, ne bi se moglo reći da su se građani baš posebno "našli“ u navedenom dokumentu, jer zbog „kratkoće“ vremena i (ne)transparentnosti vlasti, a (Boga mi) i kompleksnosti budžetskih dokumenta, građani nemaju čak ni zamagljenu sliku o tome kako vlast planira prikupiti i trošiti javni novac, pa čemu bi onda oni analizirati budžetske dokumente, čak i da su imali tu priliku. A, ako građani "ne razumiju“ budžet, onda neće ni postavljati pitanja, niti će tražiti odgovornost vlasti.

Možda ni to nije loše (za nekoga)...

Znači, mir, mir, mir... činjenica je da su izvještaji koji se objavljuju u budžetskom procesu veoma obimni, kompleksni, pisani su jezikom struke, teško su razumljivi čak i onima koji posjeduju određeno predznanje iz oblasti javnih finansija. Možda stoga institucije vlasti (i jesu i nisu) dužne da objavljuju i učine javnim detaljne finansijske izvještaje o tome kako se novac iz budžeta troši, jer (zaboga) svako živ zna da se radi o budžetu koji se puni novcem građana. Stoga, ko će sad i to da objašnjava narodu šta je to svrha raspolaganja javnim novcem (a u ime građana), i da im „crta“ pojednostavljenu verziju prijedloga budžeta ili........

© Akta