KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA Povratak 'svjetskog policajca': Može li američki upad u Venezuelu biti legitiman i tko je najveći gubitnik?
Američki predsjednik se u prvom, ali i u ovom, drugom mandatu, nerijetko znao javno prijetiti drugim državama da će poduzeti ovaj ili onaj carinski, diplomatski, ali i vojni potez. Izrazito neobična i po međunarodni poredak krajnje riskantna blic-akcija američkih specijalaca rezultirala je uhićenjem venezuelanskog predsjednika Madura, suđenjem u New Yorku pod optužbom za terorizam i udruživanje u narko-kartel.
Što se tu zapravo dogodilo, kako se to uklapa u širu priču o (demokratskom) intervencionizmu posljednjih desetljeća te odnose u današnjem multipolarnom svijetu?
U subotu rano ujutro, američka je vojska je bombardirala ključne vojne i komunikacijske objekte te u operaciji Apsolutna odlučnost zarobila predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores te ih prebacili na njujorški sud zbog međunarodnog trgovanja narkoticima i narkoterorizma, podvrste terorizma u kojoj terorističke grupacije sudjeluju u proizvodnji i raspačavanju narkotika. Ova akcija je bez presedana, a zadnja američka vojna intervencija u Latinskoj Americi bila je 1989. u Panami.
Washington ovu operaciju predstavlja kao primarno pravosudnu akciju, budući da optužnice protiv Madura postoje još od 2020. U Kremlju su pak sa žaljenjem morali konstatirali da je, za razliku od njihove izvorne „trodnevne specijalne vojne operacije“ koja je u veljači 2022., uz padobranski desant na poligon Hostomelj, treba rezultirati instaliranjem proruskog režima, Trumpova akcija u........
