Ilustracija / Foto Davor Kovačević

Ako u dućanu možeš pronaći tri sorte jabuka i recimo dvije sorte naranči, a niti jedna nije proizvedena u Hrvatskoj, onda je jasno da u provaliji naše ekonomske zbilje - nema čvrstog nazivnika

Na pitanje je li Hrvatska narodna banka poduzela sve što je mogla u borbi protiv inflacije, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, koju je ovaj puta »dopalo« da u Saboru brani boje ove institucije – jer šefa nije bilo – očekivano je rekla da je HNB učinio sve što je mogao »iz svog arsenala«.

To je točno iz otužne perspektive što je taj arsenal – a očito se vojni rječnik probio i u monetarnu politiku – slab i desetkovan činjenicom da HNB više ne vodi samostalnu monetarnu politiku niti može utjecati na količinu novca u optjecaju.

Drugim riječima – nema (monetarne) municije. Više se i ne zna koliko je eura u optjecaju na području pojedine članice eurozone jer kapital kola, sve barijere su pale i hrvatska monetarna politika, i ranije ograničena činjenicom da je devizna štednja bila u eurima, sada se u potpunosti utopila u europski monetarni prostor.

Švaljek je samo mogla reći, a to je i rekla, da se HNB, koji sada vodi zajedničku politiku s Europskom središnjom bankom, zauzeo za podizanje kamatnih stopa što je, kazala je, imalo pozitivne efekte.

Mislila je naravno na to da je guverner Vujčić koji voli naglasiti da ravnopravno sjedi za stolom s ostalim guvernerima zemalja članica eurozone svojevremeno glasao za povećanje ključnih kamatnih stopa koje se onda preko bankarskog i tržišta kapitala kanalima monetarne transmisije prelijevaju do krajnjih korisnika i smanjuju potražnju za kreditima i investicijama.

No, nije posve točno da je HNB iskoristio baš sve što je mogao. Nije posve točno ni da su šire mjere ECB-a, u kojima sudjelujemo, a koje je zamjenica guvernera spomenula, imale »pozitivne efekte«. Na prvu točku utjecali su, moguće je, i politički razlozi, a na drugu čista monetarna suština neoptimalnosti........

© Novi List