– Srbija bi sutra napala Kosovo da može i smije – izjavio je sigurnosni stručnjak Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, gostujući u emisiji „Svijet plus” Večernji TV-a kod urednice i voditeljice Dee Redžić. Govoreći o sigurnosnim prijetnjama Hrvatskoj, upozorio je na pokušaje preuzimanja informacijskog prostora, poticanje unutarnjih podjela i djelovanje preko susjednih država. Na pitanje može li se Hrvatsku napasti političkim utjecajem u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, bez napada na njezin teritorij, odgovorio je: – Pa to se i radi povremeno.

U opširnom razgovoru Akrap je govorio o ruskim operacijama u Europi, odnosu domaće korupcije i strane propagande, ratu u Ukrajini, političkoj i sigurnosnoj krizi u Francuskoj te preslagivanju odnosa na Bliskom istoku i u hrvatskom susjedstvu. Iznio je i svoje iskustvo iz obavještajnog sustava tijekom Domovinskog rata, posebno pripreme za Oluju, za koju tvrdi da je bila mnogo više od uspješno izvedene vojne operacije.

Povod razgovoru bio je njegov govor na sigurnosnom forumu u Zagrebu, u kojem je upozorio da se Hrvatsku može srušiti bez ispaljenog metka. Akrap je objasnio da Hrvatska pritom nije iznimka: otvorenost demokratskih društava omogućuje i onima koji ih žele destabilizirati da koriste njihove slobode. – U hrvatskom i europskom medijskom prostoru bez nekih većih problema možete otvoriti neki medij, iskoristiti i angažirati određene ljude. Neke svjesno, neke nesvjesno, neke iz političkih razloga, neke iz materijalnih razloga, neke iz osobnih razloga, koji bi onda promovirali vaše ideologije, ideje i stavove. Nemojmo se pretvarati da se to ne događa – rekao je.

Već postojeće društvene podjele, nastavio je, mogu se dodatno pojačavati i usmjeravati. Kao primjer naveo je napad na sustav distribucije hrane u Francuskoj. Prema njegovu opisu, ranjivost softvera dovela je do uništavanja velikih količina hrane, a potom su se društvenim mrežama širile poruke da će Francuzi ostati gladni. – Je li Francuska ostala gladna? Nije. Ali već su krenule najave preko različitih društvenih mreža: Francuska je ostala bez hrane, Francuzi će ostati gladni, ne valja ovo, ne valja ono, država je odgovorna. I krene spirala negativnih vijesti koja se može uhvatiti na plodno tlo – objasnio je. Takve poruke, kaže, padaju na već postojeće nezadovoljstvo radnika, nastavnika, vozača i drugih skupina. Nekoliko glasnih pojedinaca i mnoštvo onih koji prenose dezinformacije mogu, upozorava, u kratkom vremenu izazvati ozbiljnu nestabilnost. – U roku od 48 sati možete imati kaos na cestama. To se zove upravljanje informacijskim okolišem i tu smo mi izuzetno ranjivi.

Problem Europe vidi i u nedovoljnoj spremnosti da razvije sredstva kojima bi mogla odgovoriti na napade u digitalnom prostoru. Dok je u fizičkom sukobu uglavnom jasno čiji su tenkovi, topovi i vojska, utvrđivanje napadača u digitalnom svijetu zahtijeva ozbiljnu forenziku, znanje i sposobnosti. – Morate imati sposobnost nedvojbeno utvrditi tko vas napada da mu uzvratite sličnom mjerom, u skladu sa zakonskim propisima. Mi smo se u ratu 1991. i 1992. obranili, ali smo pobijedili razvojem napadnih sposobnosti. Protivnik se vas ne boji ako ćete se stalno braniti. Jednom ili dvaput vaša će obrana popustiti. Ali ako ste u stanju odgovoriti protivniku napadom na njegov prostor, tada će razmisliti – poručio je.

Za obranu je, naglašava, presudna potpora stanovništva. Nijedna država ili zajednica država ne može pobijediti u modernom sukobu ako nema potporu naroda, a ona ovisi i o tome jesu li ljudi točno i potpuno informirani. – Treba sustavno raditi na izgradnji povjerenja između stanovništva i institucija države. Pritom je upozorio i na način na koji se govori o samoj državi. Smatra da treba razlikovati kritiku administracije i vlasti od odbacivanja države kao zajednice. – Država smo i mi. Ako kažemo da ne valja država, to znači da nam ne valjaju ni zastava, ni grb, ni himna, naš teritorij, činjenica da smo ustrojeni na vrijednostima Domovinskog rata. Tu se suptilno podriva cijeli taj temelj.

Na pitanje o ruskim državno sponzoriranim kibernetičkim napadima na hrvatske ciljeve, o kojima izvještava SOA, odgovorio je da javno poznati slučajevi vjerojatno predstavljaju tek dio aktivnosti protiv europskih država. – Vrlo vjerojatno riječ je tek o vrhu ledenog brijega svih tih napadnih aktivnosti Rusije na europske ciljeve. Ako je SOA to napisala, znači da ima dokaze – rekao je. Naglasio je da Hrvatska djeluje unutar europskih i savezničkih struktura te da se informacije o odgovornosti za takve napade provjeravaju na više razina. – Ja znam da će sada opet krenuti napadi na mene u medijima, ovakav, onakav, ali postoji velik broj dokaza koji to potvrđuju. Ono što javnost ne zna jest da se iza toga krije možda još pet, šest, sedam puta veći broj incidenata, sabotaža, provala, pokušaja ubojstava i diverzija iza kojih Rusija stoji, ali nema dovoljno da se s više od 90 posto sigurnosti kaže da stoji iza tog napada – ustvrdio je.

U tom je kontekstu posebno govorio o korištenju posrednika, odnosno skupina i pojedinaca preko kojih se provode operacije. – U velikom broju tih incidenata, sabotaža, diverzija, pokušaja unutarnjih podjela i poticanja uličnog nasilja stoje pojedinci koji su ili obučeni na teritoriju Srbije ili su Srbi obučeni na teritoriju Srbije i organizacije povezane sa Srbijom – tvrdi Akrap. Govoreći o slučajevima u Njemačkoj i Francuskoj, naveo je aktivnosti povezane s Leipzigom te pokušaje radikaliziranja muslimanske i židovske zajednice u Francuskoj radi izazivanja međusobnih sukoba. Spomenuo je i obuku u Srbiji osoba povezanih s manipuliranjem izbornim procesima u Moldovi i Rumunjskoj, kao i kampove u kojima su, prema njegovim riječima, obučavani maloljetnici. – To je sve trajalo i bilo prihvatljivo srpskoj vlasti dok se nije saznalo na Zapadu. Onda kreće scenarij: mi to ne znamo, mi to ne dopuštamo. Onda kreću uhićenja i protjerivanja – rekao je.

Akrap: Hrvatsku se može napasti bez ispaljenog metka, ovako se ruši država preko........

© Večernji list