Jedna od politički najzanimljivijih vijesti proteklih dana nije stigla iz Banskih dvora niti s Pantovčaka, nego s Iblerova trga. SDP je odlučio da će na sljedećim parlamentarnim izborima samostalno izići s listom u XI. izbornoj jedinici i pokušati osvojiti glasove hrvatskog iseljeništva. Stranački stratezi pritom ne računaju na tradicionalno biračko tijelo u Bosni i Hercegovini, nego na novu hrvatsku emigraciju – desetke tisuća ljudi koji su posljednjih godina otišli živjeti i raditi u Njemačku, Irsku, Austriju i druge europske države. Na prvi pogled riječ je o sasvim logičnoj izbornoj odluci. Međutim, ona otvara neizbježno pitanje: što se to promijenilo? Je li se promijenio SDP ili se promijenila dijaspora? Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se vratiti šesnaest godina unatrag.

Milanoviću usprkos, specijalci iz Lučkog spasili obraz Hrvatske na Champs-Élyséesu

SDP prvi put ide po glasove Hrvata izvan Hrvatske

Hrvatska je 2010. godine privodila kraju pregovore o ulasku u Europsku uniju. Završetak pristupnog procesa zahtijevao je izmjene Ustava – od novih referendumskih pravila do usklađivanja pojedinih ustavnih odredbi s europskom pravnom stečevinom. Vlada Jadranke Kosor za takve je promjene trebala dvotrećinsku većinu, a bez SDP-a nije ju mogla osigurati. Svjestan da u rukama drži ključeve ustavnih promjena, Zoran Milanović odlučio ih je skupo naplatiti. Cijena njegova pristanka bila je radikalna promjena pravila za XI. izbornu jedinicu. Nije to bilo nikakvo iznenađenje. Već nekoliko godina prije toga Milanović nije skrivao što misli o biračkom pravu Hrvata izvan Hrvatske. U intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu 2007. izjavio je da će se,........

© Večernji list