menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

komentar višeslava raosa Tko zapravo bira koga u Americi? Uoči izbora vodi se bitka koja može odlučiti sve

21 0
25.08.2026

Kada Amerikanci početkom studenoga izađu na međuizbore, dobit će priliku ocijeniti prve dvije godine drugog mandata Donalda Trumpa. Na glasačkim listićima neće biti predsjednikovo ime, ali će izbori u velikoj mjeri ipak biti referendum o njemu. Prema srpanjskom istraživanju Pew Research Centera, čak 81 posto demokratskih birača svoj glas za Kongres doživljava kao glas protiv Trumpa. Među republikancima njih 44 posto kaže da glasa za predsjednika dok polovica tvrdi da Trump nije presudan čimbenik njihova izbora.

Glavna tema za birače i dalje je gospodarstvo, a potpora Trumpu sredinom srpnja spustila se na 34 posto, što je ispod razine većine novijih predsjednika u usporedivoj fazi mandata. To republikance čini ranjivima jer predsjednikova stranka na međuizborima obično gubi mjesta u oba doma Kongresa.

Međutim, popularnost predsjednika, stanje gospodarstva i kvaliteta kandidata samo su dio priče. Najvažnija američka izborna kampanja ove godine možda se uopće ne vodi pred biračima, već u predstavničkim tijelima saveznih država, sudnicama i poštanskim uredima. Predmet te kampanje nisu izborni programi, nego pravila prema kojima će se glasovi pretvoriti u mandate.

Američke stranke više ne nastoje samo uvjeriti birače da glasaju za njih, već sve otvorenije nastoje unaprijed odrediti koji će birači biti okupljeni u istom izbornom okrugu, koliko će takvih okruga biti stvarno kompetitivno i pod kojim će se uvjetima glasati poštom.

Kada političari biraju birače

Svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu bira se u jednomandatnim izbornim okruzima. Granice tih okruga u pravilu se prilagođavaju nakon svakog desetogodišnjeg popisa stanovništva da bi imale približno jednak broj stanovnika. No američki ustav ne zabranjuje državama da ih mijenjaju i između popisa.

Tu mogućnost predsjednik Trump i republikanci počeli su sustavno koristiti da bi umanjili očekivane gubitke na međuizborima. Teksas je pokrenuo lančanu reakciju pokušajem stvaranja pet dodatnih republikanskih okruga (tj. okruga koji imaju veliku šansu glasati za republikanske kandidate). Slijedili su Florida, Missouri, Sjeverna Karolina, Ohio i Tennessee. Demokrati su odgovorili prekrajanjem karte u Kaliforniji, a sudska odluka otvorila im je mogućnost osvajanja dodatnog mjesta u državi Utah.

Prema pregledu Associated Pressa, republikanci procjenjuju da bi nove karte u sedam država mogle donijeti do 15 dodatnih mandata. Demokratska prekrajanja mogla bi proizvesti do šest njih. Dakako, to nisu prognoze izbornih rezultata. Ovi izračuni pretpostavljaju da će se birači ponašati približno kao na prethodnim izborima. Nepopularnost predsjednika, snažna mobilizacija oporbe ili neočekivano........

© tportal