Dvadesetogodišnji birač više ne mora otvarati izborne programe HDZ-a, SDP-a, Možemo!, Mosta ili neke nove stranke, niti čitati usporedne analize na portalima. Dovoljno je da upiše ili izgovori: 'Želim glasati za stranku koja podržava dostupnije stanovanje, nije protiv poduzetnika i nema velikih korupcijskih afera. Usporedi mi opcije.'

Umjesto popisa poveznica, generativna umjetna inteligencija sve će češće ponuditi jedinstven odgovor. Sama će odlučiti koje su stranke relevantne, kojim će izvorima vjerovati i koje će informacije uključiti ili izostaviti. Tako preuzima ne samo ulogu medija, već i aplikacija za savjetovanje pri glasanju (VAA), kakva je, primjerice, na prošlim izborima bio Izborni kompas.

Google je nekoć biraču pokazivao političko tržište, a umjetna inteligencija sve će mu češće sâma sastavljati à la carte politički jelovnik. Zato bi stranke već na izborima 2028. godine mogle voditi dvije paralelne kampanje: jednu javnu, sastavljenu od skupova, sučeljavanja, plakata i objava na društvenim mrežama, te drugu, uglavnom nevidljivu, u kojoj će se natjecati za to kako će alati umjetne inteligencije opisivati njihove programe, kandidate i afere kada ih birači priupitaju o tome.

Od prvog mjesta na Googleu do mjesta u odgovoru

Voditelji izbornih kampanja već su jednom morali naučiti jezik mrežnih tražilica. Nije više bilo dovoljno imati kvalitetan izborni program i dobro uređenu mrežnu stranicu, trebalo je razumjeti što birači pretražuju, kako Google rangira rezultate i kako osigurati to da se poruka njihova kandidata pojavi prije protivnikove.

Ta se praksa naziva optimizacijom za mrežne tražilice (SEO), a danas dobiva nasljednicu u obliku optimizacije za generativne tražilice (GEO).

Razlika je politički važna. SEO je birača dovodio na stranačku mrežnu stranicu dok GEO nastoji ubaciti kandidata, stranku ili određenu interpretaciju političkog pitanja izravno u odgovor umjetne inteligencije. Birač tako može dobiti sažetak, usporedbu ili preporuku, a da nikada ne posjeti izvorni sadržaj koji su pripremili izborni stožeri.

Skupina indijskih istraživača sa sveučilišta u Indiji i SAD-u pokazala je 2024. godine da se vidljivost izvora u generativnim odgovorima može povećati dodavanjem vjerodostojnih citata, stručnih izjava, statistika i jasno strukturiranih tvrdnji. U njihovim je pokusima vidljivost na Perplexityju porasla do 37 posto, premda učinak nije bio jednak u svim područjima.

U izbornoj kampanji to bi značilo sustavno pripremanje sadržaja za pitanja koja bi birači mogli postaviti – od poreza i stanovanja do korupcije, energetike ili vanjske politike. Stranka bi potom objavljivala programske sažetke, tablice, odgovore na česta pitanja, stručne analize, prijepise videozapisa i druge sadržaje koje umjetna inteligencija lako pronalazi i citira. Istu bi interpretaciju nastojala proširiti i izvan vlastitih stranica – u podcastima, na portalima, YouTubeu, Wikipediji ili Redditu.

To ne znači da je moguće 'istrenirati' ChatGPT jer se temeljni modeli razvijaju u složenim procesima na koje izborni stožeri nemaju izravan utjecaj. No kako sve više sustava pri odgovaranju pretražuje aktualne mrežne izvore, dovoljno je oblikovati informacijsku okolinu iz koje će umjetna inteligencija crpiti odgovor.

Amerikanci su već krenuli

To više nije samo teorijska zamisao stručnjaka za izborne kampanje. Američka organizacija Run for Something, koja podupire demokratske kandidate, razvila je aplikaciju CampSight, pomoću koje........

© tportal