Stara fora glasila je: 'danas u Afganistanu, sutra u vašem stanu'. No baci li se pogled na benzinske crpke, može se prije reći 'rat danas u Iranu, a sutra u vašem spremniku goriva'.

Premda se cijene sirove nafte obično tek za tjedan do dva preliju na cijene goriva na pumpama, tržišta obično reagiraju preventivno, unaprijed, kako bi se pokrili troškovi nove pošiljke benzina i dizela, a ne samo trenutna cijena energenata koji se nalaze u spremnicima na crpkama. Kaže se da cijena goriva raste poput rakete kada poraste nafta, a pada poput pera kada joj se cijena spusti.

Što se energenata tiče, Hrvatska i ostatak Unije ionako su u nekoj vrsti kriznog modusa operandi još od veljače 2022. godine i ruske invazije na Ukrajinu. Je li ova energetska kriza veća i bitno drukčija od one s kojom se Hrvatska suočila prije četiri godine?

Granice intervencionizma

U svega nekoliko tjedana cijena barela nafte skočila je s približno 71 na 114 dolara, što je i Vlada RH opisala kao 'agresivan i silovit rast'. Takvu vrstu skoka nije bilo moguće zadržati samo na veleprodajnim tržištima, već se on nužno morao preliti i na gorivo za limene ljubimce krajnjih potrošača.

Vlada je ponovno posegnula za mjerama ograničavanja cijena goriva i izravnih subvencija ciljanim skupinama potrošača. Bez intervencije države cijena benzina u Hrvatskoj porasla bi tako na oko 1,71 euro po litri, a dizela na približno 1,86 eura. Vladinim mjerama te su cijene ublažene na oko 1,62 eura za benzin i 1,73 eura za dizel. Na prvi pogled riječ je o razlici od desetak do dvadesetak centi po litri, međutim na razini gospodarstva i kućanstava taj iznos predstavlja značajan amortizer inflacijskog pritiska.

Ključna implikacija pritom nije u samoj visini cijena goriva, već u njihovoj dinamici. Tržište je već ušlo u fazu rasta te državne intervencije djeluju samo kao mehanizam usporavanja, a ne potpunog zaustavljanja tog procesa.

Od početka energetske krize 2022. godine Banski dvori su razvili relativno koherentan model upravljanja cijenama energenata. Najnoviji, deseti paket mjera pomoći, procijenjen na 450 milijuna eura, nastavak je politike koja od 2020. godine kumulativno prelazi devet milijardi eura intervencija.

Ove intervencije u tržište energenata trebale bi vrijediti sve do kraja rujna te obuhvaćaju ograničavanje cijena goriva regulacijom marži i trošarina, zamrzavanje cijena električne energije i plina, izravne subvencije najugroženijim kućanstvima te potpore ključnim sektorima poput poljoprivrede, ribarstva i javnog prijevoza. Njihova kratkoročna učinkovitost teško je........

© tportal