U rujnu 2022., svega četiri mjeseca nakon što je Rusija napala Ukrajinu, održala sam pozvano predavanje za menadžment jedne velike hrvatske kompanije o gospodarskim trendovima i okružju koje se pred našim očima počelo ubrzano mijenjati. Inflacija je u tom trenutku već bila tu - kao kombinirana posljedica poremećaja u lancima opskrbe uzrokovanih pandemijom i rasta cijena energenata potaknutog ratom u Ukrajini. Cijene energenata i hrane rasle su iz mjeseca u mjesec, a središnje banke počele su dizati kamatne stope tempom kakav nismo vidjeli desetljećima. No ono što me tada više zabrinjavalo nije bila sama inflacija, nego činjenica da je ekonomska struka dva desetljeća kolektivno živjela u zabludi.

Kako bih to ilustrirala, na prvi sam slajd stavila čitav niz naslova iz The Economista, jednog od najutjecajnijih svjetskih ekonomskih tjednika, objavljenih od sredine devedesetih pa sve do kraja 2019. godine. Među njima su bili 'Visoki trošak niskih cijena' iz 1999., 'Inflacija gubi svoje značenje kao ekonomski indikator' iz 2013. te 'Kako voditi ekonomsku politiku u svijetu trajno niske inflacije', objavljen tek nekoliko mjeseci prije nego što nas je COVID zatvorio u naše domove. Poruka tih tekstova bila je gotovo jednoglasna i iz današnje perspektive potpuno miopična: inflacija je fenomen prošlosti. Ne samo da je niska, nego će takva i ostati.

Taj slajd nije bio podsjetnik na inflaciju koja se tada već događala, nego na razdoblje koje je upravo završavalo, ali i na našu nesposobnost da budućnost promišljamo izvan okvira u kojima živimo, ma koliko lomljivi ti okviri bili. Na svijet u kojem su globalizacija, tehnološki napredak i relativna geopolitička stabilnost desetljećima gurali cijene roba prema dolje i stvarali uvjerenje da smo inflaciju, ako ne zauvijek pobijedili, onda barem trajno stavili pod kontrolu.

Danas je jasno da je to uvjerenje bilo jedna od najvećih ekonomskih zabluda našeg vremena. Ono što danas živimo, nažalost, nije još jedan prolazni inflacijski ciklus, nego početak novog ekonomskog režima obilježenog trajno višim cijenama. A kad cijene postanu trajno više, inflacija prestaje biti apstraktna makroekonomska kategorija i postaje svakodnevno iskustvo koje se sažima u jednoj riječi: priuštivost. Upravo će zato inflacija biti ekonomski problem ovog desetljeća, a priuštivost njegova ključna riječ.

Kako je nastao svijet niskih cijena

Da bismo razumjeli zašto nas očekuje desetljeće viših cijena, moramo prvo razumjeti što je dovelo do toga da su prethodna tri desetljeća bila obilježena niskim stopama inflacije. Razdoblje od pada Berlinskog zida pa sve do pandemije nije bilo tek povijesna epizoda stabilnosti, nego........

© tportal