U američkoj ekonomskoj povijesti uvijek je postojala neka varijabla koja je služila kao pouzdan barometar rasta, a desetljećima je to bilo tržište nekretnina. Jačanjem globalizacije fokus se prebacio na industrijsku proizvodnju, očekivanja vezana za nabavu novih proizvoda i međunarodnu trgovinu. U novije vrijeme u središtu pozornosti našli su se potrošači, pa su podaci o maloprodaji i zaposlenosti postali ključni pokazatelji ekonomske snage.

Danas se, međutim, sve češće pojavljuju naznake da se rađa novi ekonomski 'signalni instrument': umjetna inteligencija. U prethodnoj godini ulaganja u četiri ključne s AI-em povezane kategorije – informatičku opremu, softver, istraživanje i razvoj te podatkovne centre – snažno su obilježila dinamiku američkog gospodarstva.

Prema podacima Federalnih rezervi, u prvom tromjesečju njihov je doprinos rastu realnog BDP-a iznosio 1,3 postotna boda, pri čemu su ta ulaganja spriječila znatno dublju kontrakciju gospodarske aktivnosti (pad BDP-a taj je tromjesec iznosio -0,6 posto). U drugom tromjesečju doprinos se zadržao na vrlo visokih 1,16 postotnih bodova, što je činilo oko 30 posto ukupnog rasta BDP-a, a u oba tromjesečja doprinos ulaganja u umjetnu inteligenciju bio je veći od doprinosa osobne potrošnje. Iako se u trećem tromjesečju taj doprinos smanjio na 0,48 postotnih bodova, i dalje je objašnjavao oko 11 posto ukupnog rasta američkog gospodarstva. Investitori su se već navikli promatrati umjetnu inteligenciju kao dominantnu temu na financijskim tržištima, no s obzirom na navedene podatke, postavlja se novo, puno važnije pitanje: postaje li AI i ključna makroekonomska priča?

Ako umjetna inteligencija već pokazuje mjerljiv i nadprosječan doprinos američkom gospodarskom rastu, nužno je razumjeti tko stoji iza tog investicijskog vala i koja je njegova krajnja svrha. Naime nositelji tog investicijskog vala nisu klasični startupovi, nego veliki tehnološki divovi koji su odnedavno dobili novo ime: hiperskaleri.

Riječ je o kompanijama poput Amazona, Microsofta, Alphabeta, Mete i Oraclea, onima koje su prethodnih desetljeća razvijale poslovne modele temeljene na e-trgovini, operativnim sustavima, uredskom softveru, internetskom oglašavanju, društvenim mrežama, potrošačkoj........

© tportal