Pregledava li tko službene mrežne stranice Hrvatskog sabora na adresi www.sabor.hr? Na njima se na podstranici Važniji datumi iz povijesti saborovanja nalazi i poveznica na tekst o 22. lipnju – Danu antifašističke borbe. Tekst počinje sljedećom rečenicom: Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan – Dan antifašističke borbe.

Navedena je zakonska rješenja hrvatski parlament doista donio u studenom 2002. kao pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i ne­rad­nim danima u Republici Hrvatskoj. Međutim, Hrvatska 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe ne obilježava od 2002., nego od 1991., i to prema tadašnjem Zakonu o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj koji je Ukazom od 23. ožujka 1991. proglasio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

To je normirao u članku 1. Zakona koji je na početku demokratske tranzicije te skoroga proglašenja državne neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. uvelike redefinirao blagdane i neradne dane u zemlji. Zaključno s ljetom 1990. u Hrvatskoj se kao praznik obilježavao Dan ustanka naroda Hrvatske 27. srpnja koji je de facto bio republički Dan antifašističke borbe.

Od 1991., a kako navodi i saborska mrežna stranica, Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovici pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to, ističe se u tekstu Hrvatskog sabora, prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Hrvatsko zakonodavno tijelo pritom naglašava da je završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. konstituirana Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica unutar ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugoga svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga. Ukratko, Hrvatska od 1991. obilježava Dan antifašističke borbe kao državni blagdan, i to kao dio pobjedničke strane u Drugom svjetskom ratu.

Antifašizam u temeljima države

Antifašizam kao dio hrvatskoga ustavnog okvira postulira i najviši pravni akt u zemlji. Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. u svojim Izvorišnim osnovama navodi da se nacionalna samobitnost i državna........

© tportal