menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

KOMENTAR BOŠKA PICULE Bipolarna Slovenija: Kako je Bliski istok prelomio izbore na Hrvatskoj bliskom zapadu

29 0
02.04.2026

Koliko je Bliski istok blizak pojedinim dijelovima Europe, u određenim okolnostima mogu pokazati i parlamentarni izbori u zemljama koje su, kako vidimo, ne samo pod utjecajem bliskoistočnih aktera i sukoba, nego i u dometu balističkih raketa tamošnjih vojska. Slovenski birači su u nedjelju 22. ožujka drugi put zaredom u velikom broju izašli na parlamentarne izbore, pri čemu je, prema podacima tamošnjega Državnog izbornog povjerenstva, njih 69,33 posto odlučilo dati svoj glas na izborima za Državni zbor kao donji dom dvodomnoga slovenskog parlamenta (gornji dom Državni svet ima pak sekundarnu ulogu u slovenskom tipu parlamentarizma).

Prije četiri godine, uz još uvijek primjenjivane mjere protiv pandemije koronavirusa, na izbore je izašlo 70,96 posto birača. U oba je slučaja riječ o zaoštrenoj političkoj situaciji u zemlji s istim političkim strankama na prvom i drugom mjestu podrške birača, što se prvi put dogodilo otkako je Slovenija u travnju 1990. godine (kao i Hrvatska) održala prve demokratske višestranačke izbore, još u vrijeme Jugoslavije.

Golob od prošlih izbora izgubio čak 12 zastupnika

I dok je na slovenskim izborima u travnju 2022. godine uvjerljivo pobijedio novoosnovani Pokret Sloboda (GS, prema slovenskom nazivu Gibanje Svoboda) aktualnog tehničkog premijera Roberta Goloba, osvojivši 34,45 posto glasova birača te čak 41 zastupničko mjesto u Državnom zboru s ukupno 90 mjesta, rezultati ovogodišnjih izbora spustili su Golobovu stranku na 28,62 posto podrške (prema 99,85 posto obrađenih glasačkih listića), tik uz drugoplasiranu, oporbenu Slovensku demokratsku stranku (SDS) najdulje konstante slovenske politike još od 1990. godine – Janeza Janše. Njegova desna, nacional-konzervativna stranka osvojila je 27,95 posto glasova ojačavši nakon prethodno osvojenih 23,48 posto.

Tako su se dvije najjače slovenske političke stranke našle unutar 0,7 posto podrške birača, pri čemu je GS osigurao 29 zastupničkih mjesta, dvanaest manje nego 2022., a SDS 28, jedno više u odnosu na parlamentarne izbore prije četiri godine. Očito su birači u velikoj mjeri napustili izbornu senzaciju........

© tportal