Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Ključno pitanje nije treba li Hrvatskoj “ikakav” veliki podatkovni centar, nego pod kojim uvjetima takav projekt ima smisla. Globalni trend je jasan: tržište se pomiče od velikog broja srednjih objekata prema manjem broju gigavatnih kampusa za cloud i umjetnu inteligenciju. No ekonomska logika takvih projekata nije nužno razvojna. Mega data centri u pravilu snažno dižu investicije, poreznu bazu i građevinsku aktivnost, ali trajno zapošljavaju mnogo manje ljudi nego što to sugerira politički marketing.

Pravi AI ekosustav nastaje tek kad se računalna infrastruktura spoji s talentom, kapitalom, istraživanjem, lokalnim korisnicima i jasnim pravilima o energiji i vodi. Za Hrvatsku to znači: projekt u Topuskom može biti velika prilika, ali samo ako se tretira kao strogo uvjetovana industrijska infrastruktura, a ne kao gotov dokaz da je zemlja postala AI supersila.

Što biste sljedeće trebali pročitati

Rat u Libanonu je dokazao: tenkovi koje smo platili 1,4 milijarde eura korisni su samo za paradu

Zagreb je 8. svibnja doista oslobođen. Tko misli suprotno na Hitlerovoj je strani povijesti

Antonija Blaće bila je primorana iznenada renovirati svoj stan: 'Sad sam na struji, rasvjeti, knaufu, parketu...'

Ne postoji službeni svjetski popis svih operativnih data centara, pa se pouzdana procjena mora graditi iz direktorijâ i regulatornih baza. Data Center Map trenutačno navodi 11.419 centara u 179 zemalja. To je dovoljno da se zaključi kako je globalna baza već golema, ali i da brojke treba čitati kao aproksimaciju, ne kao službenu listu.

Ništa bez velikog zakupca

U Europskoj uniji slika je preciznija jer je Europska komisija prikuplja podatke kroz novi režim izvještavanja o energetskoj učinkovitosti i održivosti. U analizi podataka iz 2024. godine, Komisija procjenjuje da u EU postoji 2.161 data centar, dok ih je u bazi za izvještavanje bilo 770. Po toj procjeni prednjače Njemačka s 456, Francuska s 264, Nizozemska sa 192, Španjolska sa 165 i Irska sa 123 centra; za Hrvatsku Komisija navodi 19, ali samo jedan objekt je u sustavu izvještavanja.

Prema procjeni JLL-a, globalne konzultantske kuće za komercijalne nekretnine koja redovito prati tržište podatkovnih centara, globalni sektor raspolagao je 2025. s približno 103 GW kapaciteta, a do 2030. mogao bi narasti na oko 200 GW. Najveće kapacitete kontrolira nekoliko globalnih tehnoloških kompanija. Prema Synergy Research Groupu, krajem 2025. u svijetu je bilo 1360 hyperscale podatkovnih centara koji su činili gotovo polovicu ukupnog svjetskog kapaciteta. Amazon Web Services, Microsoft i Google zajedno drže 58 posto svjetskog hyperscale kapaciteta. Slijede Meta, Alibaba, Tencent, Oracle, Apple i ByteDance.

To je važno i za hrvatsku raspravu. Mega podatkovni centar bez stvarnog velikog zakupca, primjerice Amazona, Microsofta, Googlea ili Mete, vrijedi mnogo manje od istog takvog centra koji već ima ugovor s nekom od tih globalnih korporacija. Drugim riječima, pitanje vlasništva svodi se na dvije stvari: koji globalni kapital stoji iza projekta i postoji li ugovor s velikim hyperscale zakupcem. Sama činjenica da se zgrada nalazi u nekoj državi sve manje je važna.

Elektroenergetsko opterećenje

Podatkovni centri ni geografski nisu ravnomjerno raspoređeni. Dobar primjer je sjeverna Virginia, najveće svjetsko središte podatkovnih centara. Prema službenoj analizi revizije savezne države Virginije, to područje nosi 13 posto prijavljenog svjetskog operativnog kapaciteta i čak 25 posto kapaciteta u Sjevernoj i Južnoj Americi. U Europi je koncentracija i dalje najveća u pet glavnih tržišta: Frankfurtu, Londonu, Amsterdamu, Parizu i Dublinu. No ta tržišta sve su popunjenija. Krajem 2025. stopa slobodnih kapaciteta pala je na samo 6,3 posto, a 83 posto novih kapaciteta u pripremi već je bilo unaprijed zakupljeno. Zbog toga se nova gradnja sve više seli prema manjim i manje razvijenim tržištima. Upravo tu otvara se prostor za zemlje poput Hrvatske.

Utjecaj podatkovnih centara na potrošnju električne energije više nije sporedno pitanje, nego jedan od ključnih problema cijele industrije. Prema procjenama Međunarodne agencije za energetiku, svjetska potrošnja električne energije u podatkovnim centrima do 2030. mogla bi prijeći 945 TWh. To bi bilo više nego dvostruko u odnosu na današnju razinu. Europska komisija procjenjuje da su podatkovni centri u EU 2024. trošili oko 70 TWh električne energije, a do 2030. ta bi potrošnja mogla narasti na oko 115 TWh.

Pritisak na elektroenergetske sustave već se vidi. U Irskoj........

© Telegram