Pitanje postavljeno u naslovu može nam se učiniti kao logička besmislica. Jer ako nešto ne važi, očekivali bismo da nije ni važno. Međutim, nešto drugačiju perspektivu daće nam zvanični podaci o broju nevažećih glasačkih listića na parlamentarnim izborima (u ovom tekstu posebno na onim održanim 2023. godine).

Izbori su pred nama. U nekom trenutku će biti raspisani. To je izvesno. Neizvestan je jedino datum raspisivanja izbora. A do tada valja iskoristiti vreme da se podrobnije sagledaju različiti parametri koji se odnose na izbore, a često se ispuštaju iz vida i ne poklanja im se pažnja koju zaslužuju. Ovoga puta to su nevažeći glasački listići.

U zvaničnim izveštajima o rezultatima izbora uvek se navodi podatak o broju i procentu nevažećih glasačkih listića. Broj nevažećih glasačkih listića nalazi se i u zapisnicima o radu biračkih odbora.

Zakon o izboru narodnih poslanika propisuje da je nevažeći glasački listić onaj koji nije popunjen, na kojem su zaokruženi redni brojevi ispred dve ili više izbornih lista, ali i svaki drugi glasački listić koji je popunjen tako da se ne može pouzdano utvrditi za koju je izbornu listu birač glasao (član 103, stav 1). Shodno tome, važeći glasački listić je onaj na kojem je zaokružen redni broj ispred naziva jedne izborne liste, kao i listić koji je popunjen tako da se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao (član 103, stav 2).

Dakle, prema ovoj opštoj odredbi, od pouzdanosti pri utvrđivanju zavisi da li će se neki glasački listić smatrati važećim, odnosno nevažećim. Članovima biračkog odbora ostavljena je mogućnost da odluče kako da postupe sa spornim glasačkim listićima. Njihova diskreciona ovlašćenja prilikom odlučivanja mogu biti značajna. Po istom Zakonu, birački odbor razvrstava sve glasačke listiće koji se nalaze u glasačkoj kutiji na važeće i nevažeće, a zatim utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića (član 102, stav 2). Važeće glasačke listiće birački odbor razvrstava........

© Peščanik