Procjenjuje se da će izdaci za obranu u eurozoni istisnuti ostale sektore i ostaviti rupu u proračunima namijenjenima socijali, zdravstvu, školstvu

Eurozona uskoro dobiva i 21. članicu: nakon što je prije dvije i pol godine euro kao službenu valutu uvela Hrvatska, sada će to, s početkom 2026., učiniti Bugarska. Zemlja je također već fiksirala tečaj svoje stare valute prema euru pa se i kod njih to koristi kao argument da se nema što izgubiti kada je riječ o monetarnoj politici. U Bugarskoj prosvjeduju. Cijene su već na samu najavu uvođenja nove valute krenule uzlazno. Kod nas je, sjećamo se, sve bilo strogo preračunato po konverzijskom tečaju, no na valu inflacije koja je jačala globalno ubrzo se taj splet faktora pretvorio u eksploziju cijena. Danas, koju godinu kasnije, možemo samo konstatirati da razne usluge, hranu i druge potrepštine plaćamo i dvostruko skuplje. Već se uvriježilo reći da ono što je nekad bilo 10 kuna – danas je 10 eura. Samo je promijenjena oznaka valute iza broja. Nitko više ne vjeruje vlastima i središnjoj banci kada govori o rastu cijena zbog eura od samo 0,2 posto. I tu i jest problem: nastala je kriza povjerenja. Naravno, inflacija je širi fenomen, krenula je i prije našeg pristupanja pa je zato Europska središnja banka i dizala kamatne stope.

Doživjeli smo tako dvostruki efekt: uz visoke cijene, porasle su i kamate. Sada kamate idu dolje, inflacija se smiruje, no kod nas i dalje ima određeni zamah. Uzalud se cijene prate i šire upozorenja regulatora o tome da daljnje njihovo nabijanje može biti kontraproduktivno. Cijene su ljepljive, inercija postoji, plaće su rasle, turisti ipak dolaze i ponuda nastoji odgovoriti na potražnju. Znači, i vanjski su faktori prisutni, i domaći, i inflacija ponude na početku, i inflacija potražnje zbog rasta dohodaka kasnije, i pohlepa i zarada kao motiv. I euro koji je pomogao pri zaokruživanju. I zemlje koje nisu imale euro imale su inflatorni val, i to značajan, a i kamatne stope su im rasle više nego kod nas. No, euro je dodatno potaknuo zaokruživanje na više, pa smo npr. imali situaciju da je cijena prvo porasla u kunama, adekvatno je preračunata u eure, a onda je nastavila dalje do neke okrugle cifre. Građani koji........

© Novi List