Da li EU „diže ruke“ od Srbije: Pet članica blokira otvaranja klastera
Najmanje pet država članica Evropske unije u ovom trenutku direktno blokira Srbiju na putu ka EU, odnosno ne podržava otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije za članstvo. Pored Holandije, čiji je predstavnik to i zvanično potvrdio za Radio slobodna Evropa, među zemljama koje se protive nalaze se, između ostalih, tri baltičke države i Švedska.
Sagovornici Danasa napominju da je tu reč o Estoniji, Letoniji i Litvaniji.
Oni upozoravaju da je ovakav pristup do sada neviđen u evropskim integracijama Srbije i da predstavlja ozbiljan signal za uzbunu, ako je građankama i građanima Srbije stalo do evropske budućnosti države.
Dogorelo je do nokata, kažu.
Za takav slučaj kao odgovornim označavaju režim Aleksandra Vučića, napominjući da je on uveliko potrošio sve kredite i verodostojnost namera da Srbija napreduje na evropskom putu, sa koruptivnim načinom vladanja i takvim koji krši ljudska prava i ukida slobodu govora.
Kako je izvestila RSE, razlozi za protivljenje otvranja Klastera 3 uglavnom se odnose na stanje u oblasti vladavine prava, dok se kod pojedinih država, ne može zanemariti ni činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Zvanično potvrđeno: Holandija stavila rampu Srbiji za otvaranje Klastera 3
Zvanično potvrđeno: Holandija stavila rampu Srbiji za otvaranje Klastera 3
Neuvođenje sankcija Rusiji bio je prvi razlog zbog kojeg je proces pristupnih pregovora Srbije sa EU praktično blokiran od decembra 2021. godine. U međuvremenu je došlo do pogoršanja stanja u oblasti vladavine prava, što je odraženo u izveštajima Evropske komisije.
Klaster 3 odnosi se na konkurentnost i inkluzivni rast i obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija je još 2021. godine ocenila da su ispunjena merila za njegovo otvaranje.
Naznačimo da je za otvaranje ili zatvaranje klastera u pristupnim pregovorima neophodna saglasnost svih država članica Evropske unije.
– Poznata je činjenica da je Holandija članica EU koja je najviše fokusirana na vladavinu prava u zemljama Zapadnog Balkana. Dokaz je da u svakoj ambasadi u regionu imaju posebnog službenika koji prati samo ovu oblast, kao i poseban deo fondova za ovu namenu. To rezultira time da je njihova informisanost o ovoj oblasti izuzetno dobra i ne postoji način da ih uverite da se dešavaju pozitivne promene, ako ih u suštini nema. Ovako jasan stav Holandije je ustvari poruka da strategija – napravim problema da bih ga rešavao – jednostavno ne prolazi, kaže za Danas Goran Miletić, osnivač i izvršni direktor........
