menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Da li bi ulični protesti mogli da ugroze opstanak EU?

17 0
26.10.2026

Evropa prolazi kroz jesen neuobičajenog nezadovoljstva. Ono što povezuje demonstrante od Pariza, preko Milana, do Madrida jeste sve veća zabrinutost za budućnost i rastući bes zbog jaza između onoga što očekuju od svojih vlada i onoga što smatraju da im one pružaju.

Bilo da je reč o preskupom stanovanju, stagnaciji plata, vrtoglavom rastu troškova života ili propadanju školstva, nezadovoljstvo je sve izraženije.

Političke posledice neuspeha vlasti da obuzdaju ovaj narodni bes već su vidljive.

Španija sledećeg meseca izlazi na izbore, nakon što su raspisani vanredni izbori posle odbacivanja ključnih reformi u oblasti stanovanja u parlamentu. Francuska u aprilu započinje proces izbora novog predsednika dok će Poljska, Italija i niz manjih država glasati pre kraja 2027. godine.

Protesti širom kontinenta kulminiraju: Francuska je ‘kinula’, Evropa se ‘razbolela’

Protesti širom kontinenta kulminiraju: Francuska je ‘kinula’, Evropa se ‘razbolela’

Ulog ne može biti veći, piše u kolumni za Gardijan Ketrin de Vris, profesorka političkih nauka na Univerzitetu IE u Madridu i koautorka knjige „Kako Evropa opstaje“.

U međuvremenu, nacionalni lideri suočavaju se sa sve većim pritiscima iz inostranstva.

Pitanja poput Ukrajine, neizvesnosti u vezi sa američkim bezbednosnim garancijama i ekonomske konkurencije sa Kinom zahtevaju veću saradnju evropskih zemalja, čak i dok nacionalna politika takvu saradnju čini sve težom. Vlade su suočene sa zahtevima građana da obezbede sigurnost i blagostanje, upravo u trenutku kada se njihove mogućnosti da to postignu samostalno smanjuju.

Pred Evropom se tako postavlja teško pitanje – kako zemlje čiji se lideri sve teže snalaze na domaćem političkom planu mogu da pronađu zajednički jezik potreban za zajedničko delovanje na međunarodnoj sceni?

Kada Evropska unija ne bi postojala, Evropljani bi imali sve razloge da je osnuju. Zajedno, njene članice čine tržište od 450 miliona ljudi i privredu vrednu gotovo 19 biliona evra, treću po veličini u svetu, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Nijedna pojedinačna članica EU ne može samostalno da........

© Danas