menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

„Studentska lista ne menja samo režim, već popularizuje i nove metode organizovanja“: Gordon Braun o nezadovoljstvu i buntu mladih širom sveta

20 0
04.11.2026

Još nismo dostigli trenutak poput onog iz 1968. godine, kada su studenti na Sorboni zapalili fitilj krize koja je na kraju dovela do pada vlade Šarla de Gola.

Ipak, krajem 2026. godine, počevši od simboličnog čina mladih Francuza koji su se popeli na Julski stub na pariskom Trgu Bastilje, svet svedoči najvećem talasu studentskih protesta u poslednjih šezdeset godina.

Kada su italijanski studenti potom okupirali jednu srednju školu u Rimu, svoje zahteve za promenama započeli su rečima: „Kao u Francuskoj“.

Demonstracije mladih sada se šire od Indije, gde je vlada odgovorila represivnim merama na pokret „Bubašvaba“, do Albanije, gde studenti, nakon gotovo pet meseci provedenih na ulicama, zahtevaju ne samo iskorenjivanje korupcije već i smenu vlasti.

Ipak, najznačajniji talas protesta dogodio se u Srbiji, gde je Studentska lista kandidata za parlamentarne izbore uspela ne samo da smeni dugogodišnju vlast, opterećenu optužbama za korupciju i povezanost sa organizovanim kriminalom, već i da osvoji izborni mandat.

Sada je na pragu formiranja nove vlade.

Stručnjak za Balkan o Srbiji nakon pada režima Vučića: Studentska lista će uskoro morati da se suoči sa stvarnošću

Stručnjak za Balkan o Srbiji nakon pada režima Vučića: Studentska lista će uskoro morati da se suoči sa stvarnošću

Nešto takvo se do sada nikada nije dogodilo, navodi u analizi za Gardijan Gordon Braun, koji je bio premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 2007. do 2010. godine, a trenutno obavlja funkciju specijalnog izaslanika Ujedinjenih nacija za globalno obrazovanje.

Studentska lista ne menja samo političko rukovodstvo Srbije već popularizuje i nove metode organizovanja. Ona gradi sistem za izbor kandidata koji ne dolaze iz sopstvenih redova, primenjujući metode poput otvorenih javnih skupština sa delegatima koji se rotiraju, kao i specijalizovanih radnih grupa.

Kako pokazuje analiza njihovih internih pravila, kandidate je izabralo ukupno 85 studentskih skupština.

Rezultati tog procesa često su iznenađujući. Tako, na primer, rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić nije izabran za kandidata uprkos tome što je dugo podržavao studentski pokret i što su mnogi očekivali da će imati značajnu ulogu u budućoj vlasti.

Hrvatski filozof Srećko Horvat uporedio je Studentsku listu sa Pariskom komunom iz 1871. godine, smeštajući ovaj pokret u širu tradiciju neposredne........

© Danas