Dok se iz pojedinih političkih krugova širi priča o Bosni i Hercegovini kao mestu potencijalnog „sukoba civilizacija“, stanovnici Sarajeva i Banjaluke, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, ne znaju mnogo o tome.

„Sva ta priča o ‘sukobu civilizacija’ je bespredmetna i čista budalaština. Ova izjava koju su potpisali je dobra jer treba ‘udarati’ kontru političarima u Republici Srpskoj“, kaže Sarajlija Edin.

On na taj način komentariše Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su u Sarajevu 18. marta potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i verskog života Bošnjaka.

Potpisnici su osudili pokušaje nametanja narativa o takozvanom „sukobu civilizacija“, upozoravajući na njegove potencijalno opasne posledice.

Aid iz Sarajeva, pak, kaže kako mu nije jasno kome se potpisnici izjave obraćaju, niti šta je njena svrha.

BiH izabrala stranu u novoj bliskoistočnoj krizi?

BiH izabrala stranu u novoj bliskoistočnoj krizi?

„Oni bi na više stolica sjedili i više pravaca ugodili. U RS-u su pametni, znaju šta rade, imaju ciljeve, a mi u Federaciji ne znamo šta ćemo i prepucavamo se. Narod je drugačiji. Moramo mi na Balkanu da se držimo zajedno. Mali smo i nejaki, drugi nam kroje kapu. Pustite priče o velikim Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, trebamo biti ljudi“, kaže on.

Izjava koju su potpisali zvaničnici u Sarajevu naišla je na političku osudu predstavnika vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji najavljuju da će tražiti da se o tome izjasni i Skupština RS.

Međutim, Banjalučani sa kojima je RSE razgovarao nisu upoznati sa deklaracijom bošnjačkih zvaničnika.

Penzioner Đorđe kaže da bilo kakav sukob postoji „samo u glavama političara dok ga u glavama naroda nema“. Prema njegovim rečima, suživot sa različitim religijama i narodima ne samo da je moguć, nego je već tu.

„Kako ne postoji, samo treba rasterati ove lopove sa vlasti, i biće odmah“, smatra on.

Nastavnica Saša kaže da taj konflikt, ukoliko uopšte postoji, nije samo u BiH.

„Mislim da na nivou Evrope ima određenog smisla, hrišćanstvo, islam, susret u Bosni, i te razlike i sukobi, može imati nekog smisla, geopolitički, istorijski, ali ne bih rekla da se to samo ovdje dešava. Na momente sam potpuno deprimirana tom temom, ali sa druge strane, kad gledam klince, neke druge stvari, to djeluje mnogo bolje“, kazala je ona.

„Izjava bila neophodna“

U izjavi ukazuje na „antidržavnu secesionističku politiku“, a potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa u kojima se spominju „konstrukcije o ugroženosti kršćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u BiH“.

Analitičar i istraživač Hikmet Karčić smatra da je takav dokument bio neophodan, imajući u vidu da je u poslednjih nekoliko meseci prepoznat obrazac delovanja u „antimuslimanskoj i antibosanskoj retorici“.

„Vidjelo se da postoji tendencija da se pokušava ocrniti BiH kao država na međunarodnom planu i prikazati kao mjesto u kome je nemoguće živjeti dok su Bošnjaci prikazani kao strani element s kojima je suživot nemoguċ”, kazao je za RSE.

Izjava je potpisana nakon što su se proteklih nekoliko meseci u javnom prostoru intenzivirali istupi koji BiH prikazuju kao prostor potencijalnog sukoba civilizacija.

Takve ocene su se, uglavnom, mogle čuti od političara iz RS, među kojima je najglasniji bio Dodik, koji je govorio o navodnom islamskom radikalizmu i BiH kao neodrživoj državi.

Među onima koji su zastupali slične stavove bio je i Maks Primorac, saradnik američke Fondacije Heritage, koji je u javnim istupima opisivao Sarajevo kao centar ekstremizma i upozoravao na navodnu ugroženost hrišćana.

Analitičar Karčić ističe da se tokom nedavne posete zvaničnika iz RS-a Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim informacijama, među materijalima nalazile i brošure kojima se politička situacija u BiH interpretira kroz prizmu „sukoba civilizacija“.

Pritom se koristi koncept koji je 1990-ih godina popularizovao američki politolog Semjuel P. Hantington u tezi „Sukob civilizacija i preustroj svetskog poretka“.

„Radi se o recikliranju starih teza u svrhu pridobijanja pažnje. Ta teorija nije tačna, a BiH je primjer toga. Trideset godina nakon rata imamo suživot, kakav-takav, nemamo sukoba i, iako imamo političku nestabilnost, država funkcionira“, kazao je.

Kako kaže, radi se o kampanji koja ima političku i nacionalističku pozadinu i nema veze s realnošću.

„Šokantna je činjenica da niko nije reagovao na izjave, poput onih da je BiH potencijalna baza za radikalizam. Sve to se prešućuje što je zabrinjavajuće“, naveo je.

Izjava bošnjačkih zvaničnika o osudi govora mržnje potpisana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Do toga je došlo na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“ i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Među potpisnicima su predsedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i institucija kulture.

Mirsad Tokača, predsednik Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, smatra da ona neće ništa promeniti, ističući da dolazi kasno i da je donesena mimo državnih institucija.

Tokača, takođe, ističe da su među potpisnicima osobe koje su godinama na najvišim funkcijama i koje su, kako tvrdi, nedelovanjem odgovorne za „neprijateljski narativ usmjeren prema Bošnjacima“.

„Vuku teret neuspjeha, promašenih ciljeva i nejasnih politika. Da su objašnjavali diplomatama u svijetu šta BiH zaista jeste, i radili to na pravi način, ne bismo imali danas nikakvu opasnost od kojekakvih ‘laprdanja’. Ovdje se radi o ljudima koji trebaju djelovati unaprijed, a uvijek su u defanzivi. Kaskamo i ne reagujemo na vrijeme. Kad eskalira, tek tada se sjete, ali na pogrešan način i u pogrešnoj proceduri“, kazao je.

Za Tokaču je sporno i to što je izjava usvojena mimo insitucija države jer smatra da je morala biti donesena u Parlamentu BiH.

„Iza takvih stvari ne treba da stoji nijedna vjerska zajednica. Mi smo sekularna država. Moramo se boriti protiv islamofobije kao i narativa koji su usmjereni protiv svih građana. Moramo poslati takvu vrstu poruke i to su morali pokušati kroz Parlament BiH“, kazao je.

Rešenje za dalje suzbijanje retorike, kojom se širi mržnja i netrpeljivost, vidi isključivo u procesuiranju odgovornih.

RSE: Da li entitet RS uvodi „paradiplomatiju“ mimo države BiH?

RSE: Da li entitet RS uvodi „paradiplomatiju“ mimo države BiH?

„Nećete nikad spriječiti da postoje ljudi koji recimo relativiziraju genocid nad Bošnjacima, ali imate zakone i postoje institucije. Ako ne insistirate da one rade svoj posao, o čemu onda pričamo“, kazao je.

Govor mržnje nije posebno definisan kao krivično delo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.

Za to delo prijavljivan je, između ostalih, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog izjava koje Tužilaštvo BiH treba ispitati kao potencijalno podsticanje nacionalne i verske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je izneo niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu.

Između ostalog, naveo je da su „muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom“, da su „otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu“, te da „muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH“.

Za ova dela propisana je kazna zatvora od tri meseca do tri godine.

$bp("TargetVideo_74015456",{"video":"2538010","width":"16","height":"9","id":"40420"})

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari Odustani od odgovora

document.addEventListener("DOMContentLiteSpeedLoaded",function(){document.body.addEventListener("click",function(event){if(event.target.matches(".comment-reply-link, #cancel-comment-reply-link")){turnstile.reset(".comment-form .cf-turnstile")}})})

Ekonomija • 20.03.2026. 12:14 Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 27. marta

Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 27. marta

Ekonomija • 19.03.2026. 13:32 "Sutra nas čeka da odredimo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko"

"Sutra nas čeka da odredimo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko"

Ekonomija • 20.03.2026. 06:00 Očekuje se rast cena goriva u Srbiji i ovog petka, ne pomažu ni mere države: Koliko su do sada porasle cene dizela u Evropi?

Očekuje se rast cena goriva u Srbiji i ovog petka, ne pomažu ni mere države: Koliko su do sada porasle cene dizela u Evropi?

Politika • 19.03.2026. 14:23 „Kandidat za predsednika - još jedan Nestorovićev pokušaj da pomogne Vučiću“: Kome i čemu ovaj političar služi?

„Kandidat za predsednika - još jedan Nestorovićev pokušaj da pomogne Vučiću“: Kome i čemu ovaj političar služi?

Scena • 19.03.2026. 21:27 Marina Perazić za Danas pred poslednji koncert u Beogradu: "Opraštam se dostojanstveno"

Marina Perazić za Danas pred poslednji koncert u Beogradu: "Opraštam se dostojanstveno"

© Danas