menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Od šarenog voza do šarenih bicepsa

21 0
11.06.2026

Ne znam koliko ima istine u onoj priči sa početka Prvog srpskog ustanka, kada je Austrija, kao važan evropski činilac, pokušala da se stavi u ulogu medijatora između Karađorđa, kao vođe pobunjenog Srpstva (a u delegaciji su još bili prota Mateja Nenadović, Tanasko Rajić i Janko Katić), i, sa turske strane, predstavnika ozloglašenih beogradskih dahija, održanih 10. maja 1804. (po novom kalendaru) u Zemunu, na „neutralnoj“ teritoriji tadašnje Austrije.

Zvanična istorija kaže da su pregovori završeni neuspehom zbog čvrstog stava Turaka i nepopustljivosti ni u čemu, a da su Turci, i dok su pregovori trajali, palili srpske kuće na Čukarici, i dim se jasno video iz Zemuna.

Nezvanična (skrivena) istorija kaže da je Karađorđe, pošavši na pregovore sa Turcima, odabrao neke momke od poverenja i naredio im da otprilike u vreme kad pregovori budu započeti popale neke kolibe i udžerice uz desnu obalu Save, pa kad je Karađorđe video da su se stubovi dima digli u nebo, ustao je i besno se obratio Austrijancima: „Vi ste nas pozvali i doveli ovde da nas mirite, a eno Turci pale naše kuće!“, i prekinuo je pregovore.

To potpaljivanje inicijalnog požara u svojoj avliji na račun trenutne štete, ali na korist buduće dobiti, izazvalo je da plamen bune i ustanka bukne nezadrživom snagom, koja je u jednom periodu uspela da nadvlada vojnu silu Turske imperije.

Nije to jedini primer u istoriji kako se pametno osmišljenim lukavstvom (prevara za ovako nešto nije pravilno upotrebljiv termin) dobija željeno; dobijaju značajne bitke, a ponekad i sami ratovi.

Ali tako rade samo one dalekovidne, racionalne i umne glave, glave vođa koji vizionarski stanu pred masama na putu ka budućnosti.

A Ova jedna, sve naduvenija i sve neuračunljivija glava, čiju sadržinu ne bi mogla da rastumači i definiše ni nauka koja proučava mentalne procese, ponašanje, svesne i nesvesne aspekte ljudskog (i životinjskog) iskustva – glava koja se o svemu (čak i o čiopama) ne oglašava još samo sa grobalja (a mogla bi i otud), osmislila je još u hladnom januaru 1917. jedan dekorisani........

© Danas