Zašto sve više kompanija bira fleksibilni poslovni prostor umesto klasičnog zakupa?
Kancelarijsko tržište u Srbiji i regionu ulazi u fazu koju analitičari opisuju kao kombinaciju ograničene ponude i sve izraženije potražnje za fleksibilnošću. Prema podacima vodećih real estate globalnih korporacija, fleksibilni kancelarijski koncepti trenutno čine oko 21 odsto ukupne ponude poslovnog prostora u Evropi, a procene govore da će taj udeo u naredne dve godine narasti na oko 29 odsto. Reč je o pomaku koji se ne može objasniti isključivo popularnošću hibridnog rada, već ukazuje na dublju promenu u tome kako kompanije uopšte planiraju svoje poslovanje.
Beograd prati sličan obrazac. Ponuda novih poslovnih objekata biće u narednom periodu ograničena, procenjuje se na oko 30.000 kvadratnih metara godišnje, što je znatno manje nego u prethodnom razvojnom ciklusu, dok se procenat slobodnog prostora u objektima A i B klase kreće oko četiri odsto. Srbija je 2025. godinu završila kao najaktivnije investiciono tržište u jugoistočnoj Evropi, sa oko 340 miliona evra uloženih u komercijalne nekretnine. U takvim uslovima, kada je kvalitetnog prostora malo, a potražnja stabilna, pitanje više nije samo gde iznajmiti kancelariju, već kako obezbediti da taj prostor prati poslovanje kompanije, a ne obrnuto.
Upravo tu logika fleksibilnog korišćenja prostora dobija ekonomski smisao. Malo je kompanija koje danas mogu sa sigurnošću da predvide koliko će zaposlenih imati za tri ili pet godina. Novi ugovor sa klijentom može za nekoliko meseci da zahteva formiranje čitavog novog tima,........
