Požar u Deliblatskoj peščari opasan po ekološki sistem, ali i zdravlje ljudi na tom području i u okolini
Požar u Deliblatskoj peščari ne jenjava, izgorelo je više od 3.500 hektara šume, a Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) upozorava da stiže novi toplotni talas. Sagovornici Danasa ističu da je u ovoj situaciji izostala adekvatna reakcija državnih institucija, kao i da bi posledice po životnu sredinu i ljude mogle biti drastične, da ne postoji adekvatna komunikacija sa građanima koji tamo žive i koji su ugroženi požarom i ocenjuju da “vlast na životnu sredinu gleda kao na „poslednju rupu na svirali”.
Dok upozorenje državnih institucija o opasnosti požara po zdravlje ljudi izostaje, doktorka za plućne bolesti Slavica Plavšić ističe za Danas da građani nisu dovoljno informisani o štetnom uticaju dima i požara, iako je to u nadležnosti Gradskog zavoda za javno zdravlje.
“Treba reći da građani nisu informisani o tome da uopšte postoji štetno delovanje i u kojoj meri, što je dužnost gradskih zavoda za javno zdravlje. Koliko je meni poznato, Pančevački zavod za javno zdravlje se apsolutno nije oglasio povodom ovog požara koji traje već skoro mesec dana i gde je aerozagađenost izuzetno visoka. To isto važi i za okolna mesta, jer Deliblatska peščara zauzima jako veliku površinu, i onda su mnoga okolna mesta i gradovi ugroženi, ne samo Pančevo”, ističe Plavšić.
U Srbiji aktivno 45 požara, najteže u Deliblatskoj peščari i na Stolovima
U Srbiji aktivno 45 požara, najteže u Deliblatskoj peščari i na Stolovima
Redakcija Danasa je poslala pitanja Gradskom zavodu za javno zdravlje o tome koliko je štetna ova situacija po ljude, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.
Kako doktorka Plavšić ističe, nema dovoljno mernih stanica pomoću kojih se meri koncentracija PM čestica, ugljen-dioksida i drugih štetnih čestica.
“Onda imamo jako malo mernih stanica koje tačno mere koncentraciju PM čestica i ugljen-dioksida i drugih štetnih sastojaka koji se javljaju i u dimu. Ljudi se uglavnom plaše kad je plamen, međutim, sa samog aspekta zdravlja, šteta koja nastaje je dugoročna jer tog dima manje ili više ima stalno, u zavisnosti od meteoroloških uslova, u kom pravcu duva vetar i tako dalje. Tako da se oslanjamo na svoj osećaj, da li mi osećamo smrad, da li vidimo dim, a to naravno, nije dovoljno”, objašnjava Plavšić.
Studenti pozvali građane da doniraju pomoć vatrogascima i dobrovoljcima koji gase požar
Studenti pozvali građane da doniraju pomoć vatrogascima i dobrovoljcima koji gase požar
Najugroženije kategorije........
