Evropa se svake decenije zagreva za 0,57 °C, duplo brže od svetskog proseka
Usled klimatskih promena, svet je trenutno za oko 1,4 °C topliji od preindustrijskog doba.
Sada, uz izveštaj Stanje evropske klime 2025, koji je 28. aprila objavila Služba za klimatske promene Kopernikus, imamo i precizniju sliku aktuelnog stanja.
Kako piše Kopernikus, u poslednjih tridesetak godina, svet se zagreva tempom od 0,27 °C po deceniji. Ali ne zagrevaju se svi delovi sveta podjednako.
Naime, svetska kopna zagrevaju se brže nego svetska mora, pa je brzina globalnog zagrevanja na kopnu vidno veća od globalnog proseka, i iznosi oko 0,4 °C po deceniji. A od svih kontinenata na planeti, najbrže se zagreva Evropa: brzina zagrevanja našeg kontinenta je čak 0,57 °C po deceniji, prenosi Klima101.rs.
Zanimljivo je da je jedna od najbrže zagrevajućih tačaka na planeti arhipelag Svalbard, daleko na severu Evrope, na tri sata leta od Osla u Norveškoj, koji se zagreva brzinom većom od 1,5 °C po deceniji. Ali naravno da nije sve samo u tempu zagrevanja, a novi izveštaj nudi nam veliki broj važnih podataka.
„Misli zeleno“: Naučni piknik u Arboretumu Šumarskog fakulteta 29. i 30. maja (VIDEO)
„Misli zeleno“: Naučni piknik u Arboretumu Šumarskog fakulteta 29. i 30. maja (VIDEO)
Povišene temperature i nedostatak mraza
Kako piše u izveštaju, tokom 2025. najmanje 95% teritorije Evrope bilo je toplije od nekadašnje normale – u pitanju je gotovo čitava teritorija kontinenta, osim pojedinih, usamljenih „oaza” u Italiji, Hrvatskoj i Poljskoj, koje su uglavnom bile samo prosečno tople.
Zagrevanje Evrope ima različite oblike: na Mediteranu se beleže temperaturni rekordi, širom kontinenta događaju se toplotni talasi, istočna Evropa zagreva se nešto brže od zapadne, dok zimi mraz postaje sve ređa pojava.
Naime, kako pokazuje analiza Službe za klimatske promene Kopernikus, tokom 2025. teritorija Evrope sa makar dve nedelje neprekinutih mraznih dana (kada temperature padnu ispod 0 °C) bila je znatno manja od nekadašnje normale.
Tu spadaju i gotovo svi nizijski predeli Balkana.
Ovakav gubitak mraza utiče na zadržavanje snega,........
