Peloponez, mesto između antičkog nasleđa, vizantijskih gradova i jonskih obala
Peloponez je jedan od onih delova Grčke u kojima se istorija ne nalazi izdvojena u muzejima i arheološkim zbirkama, već je neprestano prisutna u pejzažu.
Na relativno ograničenom prostoru Peloponez vam nudi mnogo toga. Smenjuju se ostaci mikenske civilizacije, antička svetilišta i pozorišta, vizantijski gradovi, venecijanske tvrđave i tradicionalna naselja, dok obala poluostrva donosi sasvim drugačiji ritam putovanja.
Za razliku od grčkih ostrva, koja su tokom decenija postala sinonim za letnji turizam, Peloponez je pre svega prostor koji zahteva kretanje. Gradovi, arheološka nalazišta, planinski predeli i obala međusobno su udaljeni, pa je automobil najpraktičniji način da se upozna njegov različit karakter.
Peloponez je kopnenim putem povezan sa Atikom preko Korintskog prevlaka, a od 2004. godine i Korintskim kanalom, koji povezuje Korintski i Saronski zaliv, dok se na zapadu sa ostatkom kontinentalne Grčke povezuje preko mosta Rio–Antirio.
Nafplio i nasleđe različitih epoha
Jedno od prirodnih polazišta za putovanje kroz severoistočni Peloponez jeste Nafplio. Grad je tokom prvih godina postojanja moderne grčke države bio njena prestonica, pre nego što je tu ulogu preuzeo Atina. Njegov istorijski centar sa neoklasičnim zgradama, uskim ulicama i trgovima podseća na slojevitu istoriju ovog dela zemlje.
Iznad grada nalazi se tvrđava Palamidi, izgrađena početkom 18. veka za vreme mletačke vlasti, dok se na malom ostrvu u zalivu nalazi tvrđava Bourtzi. Upravo na primeru Nafplija može se videti koliko se različite epohe na Peloponezu prepliću: antičko nasleđe, vizantijski period, mletačka uprava i stvaranje moderne grčke države ostavili su tragove koji su danas deo jedinstvene urbane celine.
Iz Nafplija se mogu organizovati izleti do nekih od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u zemlji, među kojima su Mikena i Epidaur.
Mikena, mesto između istorije i mita
Oko 25 kilometara od Nafplija nalazi se Mikena, jedan od najvažnijih centara egejske civilizacije kasnog bronzanog doba. Mikenska kultura razvijala se između približno 17. i 11. veka pre nove ere, a njeni tragovi predstavljaju jedan od ključnih izvora za razumevanje najranijih slojeva grčke istorije.
Najpoznatiji deo lokaliteta jeste monumentalna Lavlja kapija, ulaz u nekadašnju citadelu. Tu su i kraljevske grobnice, ostaci palatnog kompleksa i čuvena Atrejeva riznica, odnosno monumentalna kupolasta grobnica.
Mikena je vekovima bila........
