Bosna i Hercegovina ponovo je na “sivoj listi” FATF-a, i ovaj put nije riječ o kratkom propustu, nego o godinama ignorisanja upozorenja.

Za razliku od perioda 2015–2018, kada su reforme usvajane pod pritiskom, današnji problem je dublji i sistemski. Političke reakcije svode se na prebacivanje odgovornosti s entiteta na entitet, pa na državni nivo i tako u krug. Uz to ide i poznata relativizacija, da nismo jedini i da su na istoj listi i zemlje poput Bugarske i Monaka.

Ali ta poređenja jednostavno ne stoje.

Tragi-komična prvdanja političara

Objasnio je to za Buku ekonomista Draško Aćimović.

“Poređenja sa Bugarskom i Monakom su smiješna. Bugarska je sivu listu već faktički napustila, a Monako je primjer kako se sistem ozbiljno popravlja. Oni su nakon ulaska na listu pooštrili kontrolu do kraja. Danas banka mora znati ne samo odakle novac dolazi, nego i njegovo tačno porijeklo, odnosno da li je zarađen, naslijeđen ili ostvaren kroz profit”, kaže Aćimović.

Zbog toga i Bugarska i Monako, nakon ispunjenja akcijskih planova, danas čekaju završne provjere za izlazak s liste. Bosna i Hercegovina, s druge strane, ponovo ostaje usamljena u Evropi, suočena s novim krugom međunarodnog finansijskog nadzora.

A nije da nismo već prošli kroz ovo, samo je situacija danas mnogo kompleksnija.

“Poređenje Bosne i Hercegovine iz 2016. i 2026. godine je nemoguće. Bankarski sistem i propisi su se u međuvremenu potpuno promijenili. Današnja opravdanja političara su tragi-komična. Kada kažu da je dobro što smo na sivoj, a ne na crnoj listi, to je kao da neko kaže da je dobro prošao jer je pogođen u stomak, a ne u srce”, upozorava Aćimović.

A tek nas čekaju digitalni euro i digitalni novčanici

Izlazak sa sive liste neće biti brz.

“Nije problem samo što će transakcije poskupjeti zbog........

© BUKA Magazin