Bosna i Hercegovina u Evropsku uniju izvozi čelik, aluminij, cement i električnu energiju. Od ove godine uz cijenu tih proizvoda dolazi još jedna stavka – ugljik. Što je proizvodnja prljavija, izvoz u EU postaje skuplji. IMF procjenjuje da je već sada 10,7 posto ukupnog izvoza BiH izloženo CBAM-u, a bez odgovarajuće domaće politike račun za ekonomiju mogao bi biti između 0,4 i 0,7 posto BDP-a do 2035. godine. Za domaće izvoznike ovo nije nova ekološka administracija koju mogu ostaviti za kasnije. Evropska unija je od 1. januara 2026. počela primjenjivati definitivni režim Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika, poznatog kao CBAM.

U praksi, evropski kupac sada mora računati i koliko je emisija CO₂ ugrađeno u robu koju kupuje iz BiH.

A to je za domaću privredu ozbiljan problem.

BiH značajan dio izvoza ostvaruje upravo u sektorima koje CBAM prvo pogađa. Željezo i čelik te aluminij zajedno čine približno devet posto ukupnog izvoza BiH. U obuhvatu su i električna energija i cement.

Prema novoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda, ukupno je trenutno obuhvaćeno oko 10,7 posto izvoza BiH, odnosno roba čija vrijednost odgovara približno 3,2 posto BDP-a.

Najveći rizik nije isti za sve.

Kod aluminija BiH ima relativno povoljan emisijski intenzitet. Kod čelika je emisijski intenzitet oko 30 posto iznad prosjeka EU. Kod električne energije problem je još veći: emisije po jedinici proizvedene struje gotovo su tri puta veće od prosjeka EU, prvenstveno zbog oslanjanja na ugalj.

Kod cementa postoji drugi problem – gotovo 90 posto izvoza ide u EU, a zbog troškova transporta teško je pronaći udaljena alternativna tržišta.

Zbog toga CBAM za BiH nije samo pitanje koliko će kompanije platiti za emisije. Pitanje je i koliko će bh. proizvodi nakon toga biti konkurentni na evropskom tržištu.

Šta se zapravo plaća?

CBAM nije klasična carina na robu iz BiH. Obaveza nastaje na osnovu emisija ugrađenih u određene proizvode. Uvoznik u EU mora prijaviti emisije i za njih predati CBAM certifikate. Ako je cijena ugljika već plaćena u zemlji proizvodnje, taj iznos se, pod uslovima evropskih pravila, može odbiti. Za bh. proizvođača posljedica je ipak finansijska. Ako proizvod ima visoke emisije, evropskom kupcu postaje skuplji. Trošak može završiti u višoj cijeni proizvoda, manjoj marži proizvođača ili gubitku dijela tržišta.

Cijena CBAM certifikata za prvi kvartal 2026. iznosila je 75,36 eura po toni CO₂, a za drugi 75,28 eura. To nije 75 eura po toni čelika, aluminija ili cementa. Plaća se........

© BUKA Magazin