Nakon što smo u [PRVOM DIJELU INTERVJUA] analizirali zašto Iran ostaje nesalomiv faktor na Bliskom istoku i kako zapadne strateške greške jačaju Teheran, u završnom nastavku razgovora sa prof. dr. Mirkom Bilandžićem fokus prebacujemo na naše podneblje i rat u Ukrajini.

Profesor Bilandžić analizira koncept „sigurnosne dileme“ kroz prizmu regionalnog naoružavanja, sa posebnim osvrtom na vojne nabavke u Republici Srbiji i ulogu novih tehnologija poput kineskih raketa CM-400. Pored analize regionalnih odnosa, u fokusu su i potencijalni mirovni planovi za Ukrajinu koji bi mogli postaviti opasne presedane u međunarodnom pravu. Razgovaramo o tome kako prihvatanje rezultata sile na globalnom planu direktno utiče na unutrašnju stabilnost država Balkana, te da li unutrašnja fragmentacija Bosne i Hercegovine ostavlja prostor za adekvatan odgovor na savremene sigurnosne izazove.

Kako događanja na Bliskom istoku utiču na sigurnost na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini koja je dodatno opterećena dugotrajnom političkom krizom?

Ova globalna podrhtavanja neminovno se osjećaju i na Balkanu, koji je kroz čitavu povijest bio krhka točka sukoba interesa velikih sila. Nalazeći se na samoj granici Istoka i Zapada, Bosna i Hercegovina, već opterećena postratnim traumama i procesima te dugotrajnom unutarnjom krizom, postaje izuzetno osjetljiva na svaki vanjski poremećaj. Refleksije globalnih sukoba, od ruske agresije na Ukrajinu do eskalacije na Bliskom istoku, izravno utječu na stabilnost našeg podneblja. Vidjeli smo kako događaji u Gazi izazivaju reakcije ne samo u Sarajevu, već i širom svijeta, dovodeći čak i do unutarnjih napuknuća u samoj Europskoj uniji. Balkan je područje na kojem su povijesne traume i strukturalne podjele još uvijek svježe, a globalni sukobi te podjele samo dodatno produbljuju.

U Bosni i Hercegovini te su refleksije posebno opasne jer se vezuju uz postojeće koncepte poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“, gdje se unutar pravoslavnog korpusa Rusija percipira kao zaštitnik nacionalne sigurnosti. Takva politika stvara strateški međuprostor koji je stalno u riziku od eskalacije. S druge strane, procesi poput radikalizacije i povratnika sa stranih ratišta, kao što je bio slučaj s borcima takozvane........

© BUKA Magazin