SVJETSKA meteorološka organizacija (WMO) upozorava da klimatske promjene donose sve češće, intenzivnije i u mnogim područjima sve dugotrajnije toplinske valove.

Vrućina je ubojita kao gripa

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), vrućina u svijetu uzrokuje oko 489.000 smrti godišnje, od čega oko 36%, odnosno oko 175.000, u europskoj regiji WHO-a. Usporedbe radi, sličan broj života u svijetu u prosjeku odnosi gripa. Pritom treba imati na umu da topliji zrak može zadržati više vodene pare, otprilike 7% više za svaki 1 °C zagrijavanja.

To su klimatski čimbenici zbog kojih sve više ljudi sve teže podnosi ljetne vrućine. No postoje i brojni individualni čimbenici zbog kojih će neki vrućinu podnositi lakše, a drugi znatno teže.

Luka Delak, liječnik, specijalizant javnozdravstvene medicine u Službi za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), ističe da toplina i toplinski valovi predstavljaju važan javnozdravstveni rizik.

“No, na isti dan, pri istoj temperaturi, rizik nije jednak za sve. On ovisi o dobi, zdravstvenom stanju, lijekovima koje osoba uzima, radnim i životnim uvjetima, ali i o tome ima li osoba mogućnost rashladiti se tijekom dana i noći.”

Granica nije 35 °C, važna je i vlaga

Istraživanje znanstvenika s University of Ottawa iz 2025. otkrilo je da se tijelo ne može dovoljno učinkovito hladiti vlastitim fiziološkim mehanizmima već pri temperaturi mokrog termometra od 26 do 31 °C, što je znatno niže od često spominjanog teorijskog praga od 35 °C. Taj se prag dugo smatrao gornjom granicom ljudske prilagodljivosti jer je okoliš toplinski preblizu temperaturi tijela da bi ga mogao hladiti.

Temperatura mokrog termometra mjera je koja kombinira temperaturu i vlagu, a važna je zato što se tijelo najviše hladi isparavanjem znoja. Kada je zrak jako vlažan, znoj slabije isparava pa tijelo gubi velik dio učinkovitosti svojeg glavnog mehanizma hlađenja. Naime, kada voda isparava, molekule moraju........

© BUKA Magazin