Dok se obustava proizvodnje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik objašnjava nedostatkom uglja i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, stanovnici područja obuhvaćenog rudarskim radovima suočavaju se s problemima koji traju znatno duže od posljednjeg zastoja. Neki čekaju da im bude isplaćena eksproprisana imovina, drugi još nisu završili postupak, a mještani upozoravaju i na neuređene puteve, narušenu infrastrukturu i strah od klizišta pred zimu. Dokumenti, obećani rokovi i konkretni podaci o isplatama trebalo bi da pokažu zašto se pitanje njihovog života uz kop godinama ne rješava u skladu s dinamikom eksploatacije.

Kada je početkom oktobra postalo jasno da RiTE Ugljevik nema dovoljno uglja za nastavak proizvodnje električne energije, problem koji je godinama opterećivao stanovnike rudarskog područja dobio je i novu dimenziju. Ono što su mještani zaseoka Starog Ugljevika, Mezgraje, Trnove i Jablana dugo opisivali kroz probleme sa zemljištem, putevima i uslovima života, rukovodstvo preduzeća navelo je kao jednu od ključnih prepreka za obezbjeđivanje potrebnih količina uglja.

Direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković potvrdio je u oktobru da su rudarski radovi na eksploatacionom polju Ugljevik Istok 2 obustavljeni zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Prema njegovim riječima, postojeći kop “Ugljevik -Istok 1” ne može obezbijediti dovoljne količine uglja za kontinuiran rad termoelektrane. Za njen rad potrebno je oko 8.000 tona uglja dnevno, dok se sa Istoka 1, prema podacima koje je iznio direktor, moglo obezbijediti između 2.000 i 3.000 tona.

Tako je problem koji je godinama ostajao između vlasnika zemljišta, rudnika i nadležnih institucija prerastao u pitanje funkcionisanja jednog od važnih energetskih postrojenja u Republici Srpskoj.

Međutim, objašnjenje da nema dovoljno uglja zato što nisu završeni imovinsko-pravni poslovi ne odgovara na pitanje kako je preduzeće došlo u situaciju da mu pristup potrebnom ležištu zavisi od postupaka koji nisu završeni. Još manje odgovara na pitanje zašto stanovnici na tom području i dalje čekaju rješenja za svoju imovinu, infrastrukturu i bezbjednost. Za njih zastoj nije počeo onog dana kada je termoelektrana prestala proizvoditi struju. Njihov problem počinje mnogo ranije, u trenutku kada su rudarski radovi počeli mijenjati prostor u kojem žive, a obećanja o rješavanju posljedica tih promjena nisu postala dovoljno čvrsta garancija da će njihova prava biti zaštićena.

Miladin Radovanović, predstavnik Savjeta mještana Starog Ugljevika, kaže za BUKU da je život na ovom području postao neizdrživ.

„Svakodnevno imamo ogromnu količinu prašine, a još veći problem je buka koja traje 24 sata dnevno, bez prestanka. Već četiri mjeseca, otkako su ovdje došli bageri, ljudi koji žive na udaljenosti od 100 do 200 metara od kopa više ne mogu normalno da spavaju. Ljudi pucaju od iscrpljenosti. Termoelektrana je ponovo stala, a kao razlog se navodi nedostatak uglja. Međutim, pogledajte šta se dešava na terenu, uglja ima, kop se širi, a........

© BUKA Magazin