Dok padaju prvi otkosi na njivama Semberije, ratari ulaze u završnicu jedne od najskupljih proizvodnih sezona u novijoj istoriji. Pšenica je sazrela, ali dogovor o otkupnoj cijeni, nije. U trenutku kada se prvi otkosi već skladište, nezvanično se govori o 30 feninga po kilogramu, što izaziva ogorčenje, najave protesta i ozbiljna pitanja o održivosti domaće proizvodnje.

Prinosi su, prema riječima poljoprivrednika, korektni, a u nekim slučajevima i iznad očekivanja. Međutim, iza slike punih prikolica i zlatnih polja, stoji mnogo teža priča o isplativosti proizvodnje, koja sve češće ne pokriva ni osnovne troškove. Ono što izaziva najviše nezadovoljstva jeste činjenica da otkupna cijena pšenice još uvijek nije zvanično definisana, dok se na terenu već govori o cifri od oko 30 feninga po kilogramu. Za ratare, to nije cijena koja pokriva ni minimum ulaganja, a kamoli da obezbijedi zaradu.

“Realna cijena bi morala biti najmanje 45 feninga, a i to je donja granica opstanka”, kaže za BUKU Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

“Trenutno, prinos se kreće od 5 do 6 hektara. To su i ove rane pšenice koje su već dobro zakačile suše. Realna bi bila cijena 45- 50 feninga, a ako ima neko ekstra kvalitet koji je bolji, ona može ići više. Što se tiče zemalja u okruženju, vidim da se mnogi hvataju za tu priču, sad je trenutno u Hrvatskoj 16 EUR, u Srbiji je isto tako, znači nekih 20 dinara, to je, dakle, 30 i nešto konvertibilnih maraka. Plus dovoz, PDV, to izlazi blizu 40. Sve ispod 50 feninga, mi nemamo zarade”, kaže Bakajlić.

Ono što dodatno pojačava nezadovoljstvo jeste činjenica da je ovogodišnja........

© BUKA Magazin