U tišini koja rijetko dopire do javnosti, iza zatvorenih vrata i pod velom „običaja“, u Bosni i Hercegovini,  praksa maloljetničkih brakova koja djeci oduzima djetinjstvo, i dalje se odvija .Ono što se često pokušava predstaviti kao tradicija, sve češće se prepoznaje kao ono što zaista jeste: prikriveni oblik trgovine ljudima.

Kada djevojčica od 14 ili 15 godina napusti školu da bi postala supruga bez stvarnog izbora, bez ekonomske sigurnosti, bez prava na glas, teško je govoriti o slobodnoj odluci. U mnogim slučajevima riječ je o unaprijed dogovorenim zajednicama, uz novčanu ili drugu korist za porodicu. Granica između „braka“ i trgovine ljudima tada postaje gotovo nevidljiva.

Između „običaja“ i stvarnosti

U mnogim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, posebno u marginalizovanim i ekonomski ugroženim sredinama, maloljetnički brakovi opstaju kao duboko ukorijenjena praksa. Često se opravdavaju tradicijom, ali iza tog narativa kriju se kompleksni društveni i ekonomski razlozi: siromaštvo, nedostatak obrazovanja, rodna neravnopravnost i društveni pritisci.

“Maloljetnički ugovoreni brakovi, odnosno dječji ugovoreni brakovi, su jedan od ozbiljnih problema koji se dešavaju, nažalost, još uvijek u našem društvu, ne samo u BiH, nego i u susrednim državama. Najčešće pogađaju marginalizovane kategorije i najsiromašnije slojeve stanovništva. Mi kao udruženje, Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja, u proteklih pet godina prijavili smo više od 25 slučajeva. Ove godine smo također prijavili jedan slučaj gdje smo uspjeli zajedno sa Centrom socijalnih rad vratiti djevojčicu iz inostranstva, odnosno iz susjedne Srbije. Međutim, moram da ukažem na ovu problematiku da je vrlo važno da se svi uključimo, posebno tužilaštvo i policija, a također da se jako puno toga mora raditi na prevenciji ovakvih ugovorenih brakova. Nažalost, ono što se još dešava i što je ozbiljna posledica, jesu stereotipi predrasude prema marginalizovanim........

© BUKA Magazin