Gdje su i šta rade predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, i premijer u istom entitetu, Nermin Nikšić, nije poznato, a nije ni važno. Zna se, međutim, gdje nisu: tamo gdje je očito neophodno da budu, u Mostaru, ali ne onako, turistički, već službeno.

Povod su, trenutno, otkazi za 22 radnika Javnog preduzeća Komunalno koji su, svi redom, jedne, bošnjačke nacionalnosti, što u Goraždu ili Cazinu ne bi bilo problematično, ali u glavnom gradu Hercegovine jeste na jednak način na koji bi bili problematični otkazi samo Hrvatima u, recimo, Travniku.

Mogli su, niko im nije branio, a poneko je možda i očekivao, Bradara i Nikšić sići do juga i prije: nakon devastacije Partizanskog groblja, sukoba navijača ''Zrinjskog'' i ''Veleža'', izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta i neizgradnje Interkulturnog centra ''Mevlana'', bacanja svinjske glave na mezarje, požara na Uborku, bojkota rada Gradskog vijeća i tako dalje i tako redom, upisati po potrebi i sjećanju.

Osim što je predsjednik Vlade Federacije, Nermin Nikšić je i lider Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i Bošnjak po narodnosti, pa sam može odrediti hoće li se otpuštenim radnicima baviti ideološki ili, recimo tako, konstitutivno. Lidija Bradara je članica Predsjedništva i Glavnog odbora Hrvatske demokratske zajednice te direktorica Političke akademije, pa bi je, valjda, trebalo zanimati da li su u pravu oni što tvrde kako je vršiteljica direktorice Komunalnog Mostar provela etničko čišćenje ili je Jadranka Senkić – tako se zove ta direktorica – s pravom otpustila kolege sa, redom, istočne strane navodno jedinstvenog grada.

U nekim........

© Bljesak.info