menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Hrvatski analitičar: Zbog čega se Srbija toliko naoružava iako joj objektivno ne prijeti ugroza iz susjedstva

44 0
01.06.2026

Na Veleučilištu Velika Gorica će se 2. i 3. lipnja održati Međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja 2026. Već po imenu se može zaključiti kako je riječ o događaju najvažnije tematike u ovom trenutku iako se konferencija događa već 19. put. Jer, vještina upravljanja od iznimne važnosti praktično u svakoj grani ili sektoru. Razgovarali smo o sigurnosnim izazovima u svijetu i Hrvatskoj s dr. sc. Marinkom Ogorcem koji je jedan od govornika te predavač na Veleučilištu.

Možete li nam reći o čemu će se govoriti na ovoj konferenciji, na koji su način birani govornici i panelisti, što će biti osnovni fokus? Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Dani kriznog upravljanja“ je, sada već možemo reći tradicionalna godišnja konferencija, svih relevantnih subjekata koji se bave problematikom kriza i kriznog upravljanja. Veleučilište Velika Gorica ovu konferenciju organizira već 19-ti puta kako bi se razmotrili različiti oblici kriza koje mogu pogoditi društvenu zajednicu i optimalne odgovore na takve krize. Naravno, uvijek je fokus na iznalaženju što je moguće učinkovitijih načina rješavanja svakog oblika krize, zbog čega su sve konferencije koje su realizirane pod zajedničkim nazivom „Dani kriznog upravljanja“ bile i bit će interdisciplinarnog karaktera koji okuplja stručnjake različitih profila i različitih metodologija pristupa kriznom upravljanju. U pravilu, svaka od tih konferencija obuhvatila je i obuhvaća vrlo široki spektar različitih vrsta kriznih situacija od ekonomsko-financijskih kriza do prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i modaliteta njihovog rješavanja, što je i temeljna preokupacija sudionika konferencije. Ove godine temeljna postava konferencije „Dani kriznog upravljanja“ vrlo je široka i obuhvaća problematiku od klime i globalnih klimatskih promjena, preko održivosti i otpornosti lokalnih društvenih zajednica na razne vrste i oblike kriza, do globalnih međunarodnih i europskih sigurnosnih pitanja. Dodatno će se posvetiti posebna pozornost ulozi medija, te optimalnim oblicima komunikacije i inovativnim tehnologijama upravljanja u krizama, s posebnim naglaskom na naučenim lekcijama iz analize kriznih situacija.

Situacija sa sigurnošću u svijetu sve je gora, sada smo u multipolarnom svijetu gdje su prijetnje prisutne s puno više strana. Kako biste ocijenili opću sigurnosnu situaciju u svijetu, je li, recimo, Iran i dalje takva prijetnja ili je zapravo još jači nego prije rata?

Još uvijek nismo u multipolarnom svijetu. On se tek izgrađuje i sve popratne društvene, socijalne i političke turbulencije na globalnom planu (kojima i mi svjedočimo u određenoj mjeri) uključujući i aktualna ratna zbivanja u svijetu, produkt su tog preslagivanja globalne međunarodne arhitekture. Vrlo teško je jednoznačno definirati opću sigurnosnu situaciju na globalnom planu, jer se ona razmjerno brzo i vrlo dinamično mijenja ovisno o interesima velikih sila kao dominantnih čimbenika geostrateških i sigurnosnih odnosa u međunarodnoj zajednici.

Unipolarnost svijeta nastala raspadom SSSR-a i ostankom SAD-a kao jedine relevantne velesile nije se dugo zadržala zbog uspona Kine koja je postala ozbiljna vojna, gospodarska i geopolitička sila novog doba, te nastojanja Rusije da se na globalnu scenu ponovno vrati kao velika sila, pri čemu je nužno respektirati njezin strateški nuklearni arsenal. Toj novoj “velikoj trojki” sve više se približava i četvrta, prije svega demografska, ali isto tako i ozbiljna gospodarska sila – Indija, koja traži svoje mjesto i ulogu u novom globalnom poretku.

U takvim relacijama možemo komentirati i Iran kao veliku zemlju i jednog od čimbenika regionalne moći na prostoru Bliskog istoka. Očigledno se Iran ne uklapa u određene stereotipe koje drugi čimbenici regionalne moći na Bliskom istoku namjeravaju izgraditi, naravno u skladu s vlastitim nacionalnim interesima, pa se isključivo u tom kontekstu može analizirati iranska uloga na tom prostoru i u aktualnom preslagivanju geopolitičkih odnosa.

Tri države kreću u utrku naoružanja: Podvodni dronovi čuvat će kabele i loviti prijetnje ispod mora

Dojava o dronu nad Münchenom privremeno zatvorila zračnu luku

Kakva nam je situacija u okruženju, vidimo teške podjele u Srbiji, čija vlast tolerira značajne tendencije prema revizijama povijesti, a istodobno se naoružava iz dosta nejasnih razloga, odnosno bez stvarne prijetnje?

Iz aktualne........

© Večernji list