Podijeli :

"Napokon možete vidjeti kako je izgledao kralj Tomislav, njegova kruna, plašt i mač!", stajalo je u bombastičnom naslovu, sad citiram, "povijesnog ekskluziva" Jutarnjeg lista, kojim je najavljena zagrebačka izložba "Duvno polje, kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava", postavljena povodom tisuću stote obljetnice krunidbe prvog hrvatskog kralja.

– Fascinating. A što je ovo? – pitao je jedan iz Finske.

– To je Tomislavova kraljevska oprava – spremno je odgovorio kustos. – Dizajnirala ga je kostimografkinja Jasmina Pacek, a sastoji se od donje tunike Albe, dekorativne tunike Dalmatike i plašta. Sve je rađeno ručno, a na vez je potrošeno čak dvjesto radnih sati.

– Wow – otelo se jednoj Amerikanki. – A ovo?

– To su Tomislavova srebrna kruna i njegovo vladarsko žezlo – objasnio je kustos. – Kao i ovo prijestolje, osmislio ih je Ilija Skočibušić, akademski kipar iz Tomislavgrada.

– Tomislavgrad? – ponovila je Amerikanka. – To zaista postoji?

– Da, u Bosni i Hercegovini.

– Nazvali ste grad po Tomm…?!

– Tomislavu, da – objasnio je kustos. – Mada je Tomislavgrad zapravo dobio ime po sinu kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je ime dobio po kralju Tomislavu.

– A zmajevi? – javio se u to jedan nestrpljivi korejski turist. – Gdje su zmajevi?

– Zmajevi?

– Da, zmajevi – nastavio je Korejanac. – Iz četvrte sezone, u kojoj visoki septon na krunidbi u Crvenoj tvrđavi mladog Tomislava Baratheona službeno proglasi novim kraljem Sedam kraljevina Westerosa – podsjetio je Korejac kustosa. – U toj sezoni Khaneesi Daenerys Targaryen u prvoj epizodi obuzdava svoje zmajeve u lancima.

– Ah, da, zmajevi – sjetio se kustos. – Vidite, o povijesnoj osobi Khaneesi Daenerys i ulozi zmajeva u borbama za hrvatsko prijestolje povijesna znanost još nije suglasna. Dok se starija hrvatska historiografija od Ferde Šišića do Stjepana Antoljaka oslanja na Ljetopis popa Dukljanina, u kojoj se Daenerys navodi kao vladarica Zaljeva robova i krotiteljica zmajeva, novija istraživanja sklonija su interpretaciji po kojoj su Dukljaninovi “zmajevi” zapravo obični domaći hercegovački kodilji, iz roda autohtonog endemskog divovskog guštera iz Buškog, jezera latinskog naziva Chroatorum Codilus, u puku poznatijeg kao “krokodil”.

– Ha, aligator!

– Ne, aligator je srpski zmaj, moravska ala – ispravio je kustos mladog Korejca. – To je iz “Dušanovog zakonika”.

“Senzacionalna” zagrebačka izložba o kralju Tomislavu u zagrebačkom Etnografskom muzeju jednako je, eto,........

© TV N1 Sarajevo