To je i ključna razlika između Delhija i prethodnih samita o umjetnoj inteligenciji, održanih u Bletchleyju, Seulu i Parizu. Ondje se manje govorilo o apstraktnim okvirima djelovanja i potrebnim ograničenjima, a više o tome kako se AI pretvara u geopolitičku infrastrukturu, tj. kako utječe na energente, poluvodiče i pomorske rute.

U Delhiju se u istom kadru moglo vidjeti indijskog premijera Narendru Modija, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa sa Samom Altmanom (OpenAI, koji je razvio ChatGPT), Sundarom Pichaijem (Google) i Darijom Amodeijem (Anthropic, koji je razvio Claude).

Guterres je pozvao na osnivanje fonda od tri milijarde dolara iz kojeg bi se financiralo temeljne kapacitete za umjetnu inteligenciju, uključujući vještine, pristup podacima te pristupačnu računalnu snagu. Iz Microsofta su pak najavili da će uložiti 50 milijardi dolara kako bi razvili umjetnu inteligenciju diljem Globalnoga juga.

Ovo nije bio samit o startupovima. Ovo je bio sastanak na vrhu o tome kako izgleda svijet u kojem se moć seli u podatkovne centre, a država postaje ozbiljna tek kad može odgovoriti na tri pitanja: ima li računalnu snagu (compute), ima li podatke (data) te ima li........

© tportal