Donald Trump u petak je objavio da su Sjedinjene Države, Danska i Grenland postigli sporazum koji Washingtonu daje 'trajnu kontrolu' nad grenlandskom sigurnošću i svime što je potrebno za nju. Međutim Kopenhagen i Nuuk upotrijebili su osjetno drukčiji rječnik. U zajedničkom priopćenju danske i grenlandske vlade navodi se da tri vlade tek očekuju potpisivanje sporazuma uz Opću skupštinu UN-a, nakon čega trebaju uslijediti potrebni parlamentarni postupci. Uzme li se u obzir vrlo izgledni 'plavi val' na međuizborima u studenom, potvrđivanje u Senatu je upitno jer je za ratifikaciju sporazuma potrebna dvotrećinska većina.

U trenutku zaključenja kolumne cjelovit dokument još nije bio objavljen, na što je bio upozorio i grenlandski javni servis KNR. Službeno je potvrđeno da sporazum mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske te pravo Grenlanđana na samoodređenje. Kako piše Financial Times, omogućit će znatno veću američku vojnu prisutnost i spriječiti nečlanice NATO-a (tu se prije svega misli na Rusiju i Kinu) da otvaraju baze, raspoređuju snage ili ulažu u sigurnosno osjetljive sektore. Arktička sigurnost tako postaje šira obveza NATO-a, a ne samo bilateralna dansko-američka odgovornost. Riječ je, dakle, o podosta ozbiljnom sigurnosnom aranžmanu, ali ne i o prijenosu vlasništva, suverenosti ili grenlandskih rudnih prava.

Od 'apsurdne ideje' do prijetnje silom

Drama je počela još 2019. godine, kada je Trump predložio da Amerikanci kupi Grenland, a danska premijerka Mette Frederiksen tu zamisao nazvala apsurdnom. Ono što je u prvom mandatu izgledalo kao bizarna epizoda diplomatskog reality showa u drugome je postalo sustavna, ustvari pomno osmišljena politika.

U siječnju lanjske godine Trump je spominjao da niti ekonomska, pa ni vojne sredstva prisile nisu isključena. Donald Trump mlađi stigao je u Nuuk, a potpredsjednik J.D. Vance u ožujku je u bazi Pituffik optužio Dansku da loše štiti otok. Krajem godine imenovan je i poseban izaslanik za Grenland. U siječnju ove godine, nakon američke operacije u Venezueli, Trump je poručivao da će Washington 'učiniti nešto' s Grenlandom, htjeli to Danci i Grenlanđani ili ne. Kada su europske članice NATO-a poslale manje vojne kontingente na vježbe, zaprijetio im je carinama.

Davos je pretvorio aneksiju u pregovore

Vrhunac krize stigao je u Davosu. Trump je zatražio 'pravo, naslov i vlasništvo' nad Grenlandom, ali je prvi put izrijekom isključio vojnu silu. Nekoliko sati poslije razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom objavio je 'okvir budućeg sporazuma', povukao carinske prijetnje i pristao da pregovaraju oni koji za to imaju mandat, tj. SAD, Danska i Grenland.

Analiza na kanadskom portalu Eye on the Arctic precizno je uočila stanoviti paradoks. Naime prihvaćanjem dogovora bez američkog vlasništva Trump je sâm srušio argument da je vlasništvo nužno za američku sigurnost. Osnovana je trostrana radna skupina, pregovori su trajali više od osam mjeseci, a NATO je u veljači pokrenuo operaciju Arktička straža. Ovaj politički dogovor zato nije nagli obrat, već završetak procesa u kojem je maksimalistički zahtjev postupno sveden........

© tportal