Papa Franjo mjesecima se mučio s plućnom infekcijom, a s jednim plućnim krilom živio je od 21. godine života. Predan svojem poslanju do samog kraja, unatoč liječničkim preporukama, napustio je bolničku njegu te se, uz krajnje napore, barem nakratko obratio vjernicima na sam Uskrs, no već idućeg jutra 88-godišnji Argentinac, prvi rimski biskup izvan Europe u više od tisuću godina (zadnji je bio Sirijac Grgur III. u 8. stoljeću), okončao je svoj ovozemaljski hod. Borio se, doslovno do zadnjeg daha, da bude uz ljude i blizak ljudima, ne obazirući se na sebe i svoje zdravlje.

U medijima se vatikanske odnose moći i različite struje mišljenja često, a posvema promašeno, pokušava opisati politološkim kategorijama liberalnog i konzervativnog, lijevo i desnog, progresivnog i tradicionalnog. Međutim poanta rimskog biskupa jest upravo u nepromjenjivosti, ali i istodobnom stalnom prilagođavanju novim izazovima vremena.

Oni koji su Franju snažno hvalili obično su ga isticali kao 'progresivnog', a oni kojima nikako nije bio 'sjeo' u njegovu 12 godina dugom pontifikatu rogoborili su da je papa 'lijevo'. Ustvari, on je mnogo toga pomaknuo u tonu i pristupu Crkve prema drugima i drugačijima te stavio naglasak na probleme siromaštva, zagađenja i socijalne nejednakosti, no nije mijenjao nijednu temeljnu odrednicu službenog nauka.

Jučer su se gotovo svi važniji državnici oglasili povodom njegove smrti, premda se kod nekih jasno moglo osjetiti da se za života nikako nisu mogli složiti s njim. Američki potpredsjednik J.D. Vance bio je među zadnjima u audijenciji kod Pape, no Trumpov........

© tportal